Učiteljica koja ne ide u štrajk: ‘Mene je sram...‘; U školama u kojima svi budu u štrajku moguće da djecu vrate kućama

      Jednodnevni štrajk upozorenja u školama i na fakultetima počinje u srijedu (danas) ujutro od 8.00 sati, a hoće li se progresivno širiti na druge dane, pa čak i tjedne, tri obrazovna sindikata koji stoje iza organizacije objavit će u srijedu nakon štrajka. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih svim je obrazovnim ustanovama, roditeljima i učenicima poslalo nedvosmislenu poruku:

     -Učenici tijekom štrajka trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Ravnatelji će organizirati odgojno-obrazovni rad sukladno mogućnostima, a oni su ujedno dužni evidentirati djelatnike u štrajku i upisati njihova imena u sustav Centralnog obračuna plaća – potvrdio je resorni ministar Radovan Fuchs, koji u utorak nije isključio mogućnost da će u školama u kojima odaziv djelatnika bude stopostotan djecu vratiti kući. Podsjetimo i kako je već najavljeno da štrajk sudionicima neće biti plaćen iz državne blagajne. Hoće li ga platiti sindikati organizatori iz svojih „kasica-prasica“ - još nisu potvrdili.

Učitelji i profesori u srijedu održavaju jednodnevni štrajk upozorenja, traže veće plaće i poboljšanje materijalnog statusa

Boris Kovačev/Cropix

Razdor među sindikatima

     Podsjetimo i kako je oko štrajka nastao razdor među obrazovnim sindikatima: štrajk pokreću školski Sindikat „Preporod“, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Razlozi: traže veće plaće i poboljšanje nematerijalnih uvjeta prosvjetara i sveučilišnih profesora, od povećanja osnovice za plaće od 10 posto, povećanje koeficijenata učitelja i profesora linearno za osam posto jer smatraju kako su u prošlogodišnjoj reformi plaća oni najgore prošli, a kao privremenu alternativu predlažu uvođenje tzv. sektorskog dodatka umjesto prijašnjeg prosvjetnog dodatka i to također u visini od osam posto na plaće. Zahtjevi idu i za izuzimanjem učitelja i profesora iz sustava ocjenjivanja, a traže i odgodu modularne nastave u srednjim školama za godinu dana.

     Sindikati su dosad navodili kako bi od štrajka odustali da se uvaže najmanje tri od ukupno pet tih zahtjeva, a u utorak su poručili kako očekuju da se u razgovore s njima uključi premijer.

     U štrajk ne ide najveći sindikat u obrazovanju – Sindikat hrvatskih učitelja Sanje Šprem, većinski sindikat u osnovnim školama, a Šprem je za našu novinu objasnila kako su ciljevi i razlozi štrajka, zapravo, nejasni, da je štrajk upitne zakonitosti te da ova tri sindikata manipuliraju brojkama o povećanjima plaća u javnom i državnom sektoru. To što u štrajk ne ide SHU ne znači da pojedini njihovi članovi neće biti u štrajku, pa je Ministarstvo obrazovanja dalo upute ravnateljima škola kako sve obavijesti za roditelje i učenike vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog rada trebaju objaviti na svojim mrežnim stranicama najkasnije 24 sata prije najavljenog štrajka, a komunikacija s roditeljima/skrbnicima i učenicama može se voditi i putem elektroničke pošte, razrednih grupa i slično.

Umjesto nastave radionice?

     Dakle, sigurno je kako učenici u srijedu trebaju doći u škole, roditeljima i učenicima moraju se davati pravodobne i precizne informacije putem mrežnih stranica škole i ostalih komunikacijskih kanala, a o organizaciji rada u školi na dan štrajka odlučiti će ravnatelji sukladno situaciji. Prema informacijama školskog Sindikata „Preporod“ u utorak do podne, odaziv u štrajk mogao bi biti ogroman: od ukupno 544 škole u Republici Hrvatskoj u kojima „Preporod“ ima podružnice, do tog je trenutka štrajk najavljen u 510 škola, što iznosi 94,11 posto. Osim u školama u kojima „Preporod“ ima podružnice, štrajk je najavljen u još 111 ostalih ustanova. Međutim, to ne znači da će svi djelatnici tih ustanova biti u štrajku.

     Kako će izgledati rad škola u srijedu, teško je prognozirati jer su tijekom utorka na mrežnim stranicama obrazovnih ustanova stajale različite obavijesti: od toga da će se nastava, unatoč štrajku, provoditi prema redovitom rasporedu, kao i nacionalni ispit za učenike osmih razreda iz engleskog jezika, do onih da će biti organizirana nastava i ostale aktivnosti „u skladu s kadrovskim mogućnostima“. To znači da bi negdje nastavu mogle održavati zamjene, kojima bi taj rad trebao biti plaćen kao prekovremeni. Također, tijekom štrajka mora biti osigurana prehrana učenika te produženi boravak u osnovnim školama.

Predsjednica srednjoškolske udruge ravnatelja Suzana Hitrec, kaže kako će se nastava tijekom štrajka održavati tamo gdje je moguće, a u suprotnom će se organizirati drugi oblici rada, poput radionica za više učenika 

Ronald Goršić/Cropix

     -Prema našim informacijama, situacija je različita od škole do škole. Negdje će se štrajkati djelomično, negdje potpuno. Organizirat ćemo odgojno-obrazovni rad za učenike koji dođu s nastavnicima koji budu radili. Vjerojatno to neće biti nastava prema redovitom rasporedu, nego primjerice, radionice za više učenika ili neki drugi oblik rada – kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole. Kada su u pitanju potencijalne nadoknade propuštenih sati, ona kaže kako, ako ovo bude kratkotrajni štrajk, s obzirom na zakonski minimum od 175 nastavnih dana godišnje (160 za maturante), negdje možda neće biti ni potrebe za nadoknadama. Moguće je da će se negdje odrađivati subotama, a ako štrajk potraje, nije isključena mogućnost produljenja nastavne godine u lipnju..

     -Kako je preporuka Ministarstva da se, među ostalim, treba voditi računa o tome da boravak djece u školama za vrijeme štrajka bude siguran i organiziran, moguće je da će neke škole, koje to ne budu u mogućnosti ispuniti, poslati djecu kućama – govori Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnateljica OŠ „Novska“.

Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola: "Nije dobro što su zbornice podijeljene"

Josip Bandić/Cropix

Podijeljene zbornice

     Kako je javnost prilično podijeljena oko potpore prosvjetarskim aktivnostima, tako je, kažu ravnatelji, uočljiva i podjela među kolektivima po školama.

     -U nekim je školama veći broj ljudi u štrajku, u nekima manje. Naravno, štrajk je ustavno pravo svakog zaposlenika, ali nije dobro što se opet dijele naše zbornice, što su učitelji jedni protiv drugih – kaže Antonija Mirosavljević.

     A da zbornice uistinu jesu podijeljene potvrdili su i mnogi prosvjetari s kojima smo razgovarali. Nema sumnje – frustracija u školama među djelatnicima je velika, ali to nije nužno zbog iznosa njihovih ‘bušti‘ i (ne)povećanja plaća.

     -Iskreno, mene je sramota ići u štrajk. Plaća koju sam dobila sad u ožujku, za mjesec veljaču, veća je za stotinu eura od prethodne, a u veljači sam bila tjedan dana na zimskim praznicima. To je zbog toga što je od 1. veljače osnovica za izračun naših plaća opet dignuta za tri posto a na jesen slijedi novo povećanje od tri posto. Nažalost, velik dio mojih kolega ide u štrajk a da i ne zna razloge, samo kažu: „Treba pokazati Plenkoviću i HDZ-u“. Što to znači? Da štrajka ne bi bilo da je netko drugi na vlasti? Kunemo se da su nam u interesu djeca, a samo govorimo o plaćama. Barem mi u prosvjeti imamo tisuću drugih razloga za štrajk – ogorčena je jedna učiteljica koja ne misli sudjelovati u štrajku, ali, kaže, nije posve sigurna hoće li izdržati pritisak drugih kolega.

Blaženka Divjak i Ljilja Vokić o štrajku

     Oko potpore štrajku podijeljene su i bivše ministrice školstva. Blaženka Divjak je od 2017. godine bila u Plenkovićevoj vladi ministrica znanosti i obrazovanja iz kvote HNS-a, a nakon te dužnosti vratila se na mjesto sveučilišne profesorice. Ona je na društvenoj mreži napisala kako je „uvijek članica sindikata iako se uvijek ne slažem sa svim njihovim odlukama i potezima“.

      -Posebno me ljuti kad sindikat podržava one koji slabo rade, propuštaju reći da ne rade svi, pa se čak ponekad više zalažu za neradnike nego radnike. S druge strane, postoje i razlike među sindikatima i njihovim vodstvima – ocjenjuje Blaženka Divjak, koja tvrdi kako razloga za štrajk vezano uz plaće u znanosti i obrazovanju ima.

      -Novim sustavom jedinstvenih koeficijenata Vlada je poremetila odnose i u nepovoljni položaj stavila sustav znanosti i obrazovanja. Nadalje, dodatnim povišicama drugim sustavima dolijala je ulje na vatru. Vidim to na svojem primjeru. Kada sam preuzela dužnost ministrice (2017.) išla sam na manju plaću od one koju sam imala kao redovita profesorica u trajnom zvanju na sveučilištu. Danas je plaća ministra 50 posto veća od moje plaće – napisala je uz ostalo.

      Ljilja Vokić, umirovljena ravnateljica zagrebačke gimnazije i bivša prosvjetna ministrica, na stvari gleda drukčije.

      -Na temelju najnovijih prezentiranih iznosa plaća u obrazovanju i znanosti čovjek se mora zapitati jesu li ti nastavnici u pravu? Osobito ako pogledamo na činjenicu da je danas u razredima puno manji broj učenika, negdje i svega 12, a nekad ih je bilo i po 30, za vrijeme rata i 40. Sindikati su ishodili da razredništvo ulazi u normu pa danas imate situaciju da nastavnik hrvatskog jezika, koji je ujedno razrednik, u nastavi provede 18 sati tjedno. To nikad nije bilo – kritizira Ljilja Vokić. Najgore je, kaže, što se sindikati bore za „uravnilovku“, pa su jednako plaćeni i oni koji su vrijedni, marljivi i uspješni nastavnici, kao i oni kojima nije mjesto u školi.

      -Pitam sindikate jesu li spremni za to da se nakon objave rezultata državne mature i nacionalnih ispita onim nastavnicima čiji učenici ne postignu dobar rezultat uskrati dio plaće? – poručuje bivša prosvjetna ministrica.