Smrt nesretnog Frane Borovine, 26-godišnjaka porijeklom s Lastova, ostavila je brojne upitnike nad radom medicinara. Nakon tragedije, odgovora na najvažnija pitanja još uvijek nema, a kako to obično biva, svi uključeni odgovornost prebacuju na druge.
"S obzirom na to da se radi o smrti mlade osobe Ministarstvo zdravstva će još poslati zdravstvenu inspekciju da se vidi jesu li postupci medicinski neposredno prije toga i u samom tijeku bili ispoštovani po pravilima medicinske struke. Tek tada ćemo imati informaciju zbog čega je došlo do smrtnog ishoda", rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Eventualne propuste utvrdit će inspekcija, no Frani (čije je spašavanje počelo u subotu u večernjim satima, kada je brodom Marko Polo prevezen iz lastovske luke Ubli do Vela Luke na Korčuli odakle je prebačen do Orebića, a zatim do dubrovačke bolnice) nažalost to neće pomoći. Upala uha za epilog je imala osmosatno umiranje u mukama. Preminuo je od posljedica sepse i meningitisa te zatajenja srca kao posljedice njegovog zdravstvenog stanja, doznaje se neslužbeno.
Sepsa je vrlo ozbiljno, teško, često i smrtonosno stanje koje nastaje kao odgovor organizma na infekciju, odnosno na prodor bakterija u krv. Neprimjeren odgovor tijela na infekciju uzrokuje oštećenja organa i njihovo zatajivanje te može dovesti do septičkog šoka i do smrtnog ishoda. Septički šok ima visoku smrtnost od 45 posto. Procjenjuje se da godišnje u svijetu sepsa prouzroči više od 6 milijuna smrti djece te više od 100.000 smrti rodilja. Rano prepoznavanje sepse i što ranije započinjanje adekvatnog liječenja smanjuje smrtnost.
- To je dramatična klinička slika i vrijeme je jako važno, pogotovo ako oboljela osoba pati od meningitisa i ako su bakterija probile moždane ovojnice. U pravilu se mjeri satima vrijeme u kojem liječenje osobe koja pokazuje jasne simptome meningitisa može rezultirati pozitivnim. Ako unutar 12 sati intervenirate imate dobre izglede, već nakon 24 sata stvari postaju jako ozbiljne. Šteta je već tolika napravljena da liječenje ne može efekt toliki postići - kaže nam doktor Ivo Ivić, infektolog i bivši predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.
- Sepsa je bakterijska infekcija. Kad kažemo da netko ima bakterijsku sepsu to znači da ta bakterija inducira žestoki upalni odgovor koji onda oštećuje i vlastite organe koji su vitalni poput bubrega, srca, pluća pa i mozga. Cilj svake upale je da ubije uzročnike, ali nekad se radi o takvim sepsama da takvu upalu nije moguće uravnotežiti - dodao je naš sugovornik.
Doktor Ivić kaže kako se sepsa može dobiti na različite načine, te da ostaje tek utvrditi o kojem slučaju prenošenja se radilo kod nesretnog mladića s Lastova.
- Vrlo različito se sepsa dobiva. Čovjek se sepsom može zaraziti udisanjem pa se potom proširi u krv. Može prvo zahvatiti mokraćni sustav, ali u pravilu ona se širi kroz krv i onda otpušta toksine - objašnjava doktor Ivić te dodaje:
"U pravilu takvi bolesnici imaju visoku temperaturu i ne osjećaju se dobro. To je specifična bolest. Meningokokna sepsa na primjer, njenu bakteriju udahnemo, dakle kroz respiratorne organe se zarazimo. Zatim prodre u krv i oštećuje organe na jedan vrlo brz i buran način. Što se ranije počne liječiti to je izliječenje vjerojatnije".
Liječenje sepse provodi se u bolnici u jedinicama intenzivnog liječenja. Radi se o hitnom stanju te se pristupa istovremeno i dijagnosticiranju i liječenju. Cilj liječenja je zaustaviti širenje infekcije, zaštititi organe od daljnjeg oštećivanja i spriječiti pad tlaka.
- Antibiotici su osnova liječenja za samu sepsu, s time da postoji čitav niz drugih terapija, mi doktori ih zovemo potporne terapije, kojima se pomaže održavanje životnih funkcija ugroženih organa, dakle pluća, srca, bubrega... - kaže dr. Ivić.
Doktora Ivića smo pitali razlikuju li se sepse u odnosu na populaciju koju pogađaju tj postoje li grupe čiji organizam lakše ili teže podnosi sepsu.
- Sepsa je sepsa. U osnovi se radi o istim stvarima, na pitanje da li mladi ili stari bolje ili lošije podnose u biti nema odgovora. Ono što možemo sa sigurnošću reći da mladi najčešće obolijevaju od stafilokoka, meningokoka, streptokoka, dakle od vrsta sepse koja se prenose dišnim putevima. Kod starijih je puno češće da ta bakterija dolazi iz mokraćnog sustava, poput ešerijihe - zaključio je doktor Ivić.
Simptomi sepse nisu specifični i često se teško ili kasno prepoznaje. Ukoliko osoba ima neku infekciju koja ne prolazi (npr. upala mokraćnih puteva, kašalj, rana koja ne zacjeljuje i gnoji se), a uz to dođe do pogoršanja općeg stanja i pojave sljedećih simptoma treba posumnjati na sepsu i potražiti hitnu liječničku pomoć:
Postoje simptomi ishodišne infekcije koja može davati pojačane, izraženije simptome, u njih se obraja: ubrzano i plitko disanje, visoka temperatura, tresavica, preznojavanje, promjena mentalnog statusa, konfuzija, vrtoglavica (povezano s nižim tlakom upućuje na progresiju sepse), smanjena količina i učestalost mokrenja ili zatajivanje bubrega u težoj sepsi, izrazita pospanost, osobu se teško probudi, teža konfuzija, nemogućnost da osoba samostalno stoji.
Na osnovu prije navedenih simptoma postavlja se sumnja na sepsu i pacijenta se hitno treba prevesti u bolnicu. Na hitnom prijemu pacijent se dijagnostički obradi: uzimanjem krvi za krvnu sliku, uzimanjem urina, snimanjem RTG pluća, mjerenjem razina kisika u krvi, uzimanjem krvi za hemokulturu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....