Uvođenje carina direktno će pogoditi kompanije koje izvoze u Ameriku. To je farmaceutika, proizvodnja oružja i informatika. Ali, mislim da sve te kompanije mogu to kompenzirati. To je direktni utjecaj a indirektni utjecaj je da će, uspori li proizvodnja radi utjecaja Amerike u Njemačkoj i Italiji, onda će se to djelomično prenijeti na nas i na izvoz dijelova i repromaterijala. Padne li dohodak i potrošnja Europi, onda bi to moglo smanjiti izvoz naših proizvoda, od namještaja do tekstila koji finalno isporučujemo Europi. Makroekonomski gledano, najviše bi nas pogodilo dođe li do stagnacije dohotka u Europi, prije svega u Njemačkoj, jer bi se smanjio dolazak i potrošnja turista što bi moglo do 2 milijarde eura smanjiti prihod od turizma u Hrvatskoj. Hrvatska ima sreću u ovoj situaciji jer nije previše uključena u svjetsku trgovinu. Da smo razvijena zemlja, mi bismo umjesto 40 posto naših proizvoda izvozili 60 posto, tako da je u ovoj situaciji je dobro da ne ovisimo toliko o izvozu, ali smo zato nerazvijeni i naši ljudi idu vani jer ovdje nema kvalitetne proizvodnje koja jedino može ići u izvoz.
Tako nam je prof. dr. Ljubo Jurčić komentirao potez američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenje carina od 10 posto na uvoz u SAD za sve zemlje, 25 posto za automobilsku industriju dok će za Europsku uniju vrijediti 20 posto posebne recipročne carine što je carina za zemlje koje su označene kao "najgori prekršitelji" s kojim SAD imaju veliki deficit pa će odsjeći otprilike polovicu onog što te zemlje naplaćuju na američku robu.
Prof. dr. Jurčić kaže da će zbog carina poskupiti kineski i europski izvoz u Ameriku kao izvoz svih zemalja i onda ćemo se morati između sebe restrukturirati, pa se danas Južna Koreja i Japan koji su bili prijatelji Americi, sad se dogovaraju s Kinom.
Nepotrebna panika
Naš sugovornik misli da stvari nisu tako dramatične kao što se govori i da se ne radi samo o financijama i ekonomiji, nego i o politici a Trump je nagovijestio kuda ide njegova politika. Dodaje da se očito mijenja politika koju je gradila Amerika i vodila svijet proteklih 90 godina, SAD su bile lider svijeta do 2010. te je Amerika propagirala liberalizam, napravila je Svjetsku trgovinsku organizaciju, MMF Svjetsku banku, NATO... Organizirala je svjetsku trgovačku i financijsku infrastrukturu da plasira svoje robe, usluge i svoj novac diljem svijeta. I na tome je Amerika jačala, a u međuvremenu se razvila Kina i ta infrastruktura sada odgovara Kini koja sada drži više od 30 posto svjetskih trgovinskih kapaciteta, a Amerika je pala ispod 20 posto.
- Da je netko drugi na čelu Amerike ne bi podržavao sustav koji pogoduje Kini. Trump sad ruši taj sustav, ruši slobodnu trgovinu u svijetu. Ovo spada u područje geoekonomike gdje se ekonomskim instrumentima ostvaruju politički ciljevi. Politički cilj Amerike zadržati vodeće mjesto u svijetu u 21. stoljeću. Kad gledamo udio uvoza u Europu iz Amerike on i nije toliko značajan. Trump želi povećati domaću proizvodnju i smanjiti uvoz što najlakše može napraviti u automobilskoj industriji i zato je digao svima carine na 25 posto da time poskupi strane automobile u Americi, nadajući se da će povećati domaću proizvodnju. Od europskih zemalja to bi trebalo pogoditi najviše Njemačku koje najveći izvoznik automobila, a potom Irsku u kojoj je mnogo američkih kompanija koje proizvode u Irskoj i izvoze u Ameriku. Onda slijedi Italija, pa Francuska, to su sve velike zemlje koje mnogo izvoze u SAD. Ali sve to u prosjeku ide na oko 20 posto koliki je europski izvoz u Ameriku. Po meni je nepotrebna panika koja se stvara, ili je ona možda više izraz nesposobnosti briselske administracije da kompenzira štete koje će nanijeti carina na europske proizvode u Americi. Europa zaostaje i bez trgovačkih i carinskih ratova tako da je veliko pitanje je kako će se briselska administracija u tome snaći – smatra prof. dr. Ljubo Jurčić i ukazuje da američke carine ne bi trebale mnogo utjecati na Europu ako se restrukturira i napravi sustavnu politiku za razvoj, ali budući da se to neće dogoditi može se očekivati porast inflacije i usporavanje proizvodnje barem u ovoj godini.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije izjavila je da će posljedice će biti strašne za milijune ljudi diljem svijeta, posebno za najranjivije zemlje koje su sada podložne najvišim američkim carinama te je rekla da će inflacija rasti i da će se milijuni građana suočiti s višim računima za namirnice, lijekove i prijevoz.
Bumerang
Kod nas bi utjecaj američkih carina trebao biti malen jer svega tri posto hrvatskog izvoza ide u SAD, uvjeren je prof. dr. Drago Jakovčević koji misli da smo u problemu zbog inflacije zato što nemamo vlastitu proizvodnju pa sve uvozimo.
- Neki ekonomisti kažu, a čudim se kako ne znaju relativne brojeve da je inflacija neznatno viša u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji. Ako je inflacija u Europskoj uniji prosječno 2,2 posto a u Hrvatskoj 3,4 posto to je 50 posto razlike. Drugim riječima, novac u Hrvatskoj vrijedi 50 posto manje nego u EU-u. Vrijednost novca se valorizira prema kupovnoj moći, a mi smo 50 posto skuplji. Medijalna plaća je 1150 eura što znači da zaposlenih oko 860 tisuća ljudi prima manje od medijalne plaće. To je strašno. Uvođenje carina je sulud potez. Trump ne razumije porez na dodanu vrijednost. U Europskoj uniji to nije carina i nema veze s američkim izvozom, nego onaj tko uvozi mora obračunati PDV, a Trump misli da je to carina. Nije to carina, to je obveza obračuna. Poduzetnici prebijaju ulazni s izlaznim PDV-om a, sve je zapravo plaća krajnji kupac koji nema od koga odbiti PDV. Ovo što je on objavio to su poluistinite informacije i Trump kreira politiku na temelju poluistina i stvara nimalo ugodnu situaciju koja će mu se vratiti kao bumerang. Ako se zna da su američkom tržištu pretežni automobili europski, pa i kineski, što bi sad trebalo, a da svi ti proizvođači koji izvoze u SAD otvore pogone industrijske proizvodnje automobila u Americi. To neće nitko napraviti – smatra prof. dr. Drago Jakovčević.
Svijet ide ka recesiji, konstatira dr. Petar Vušković. Veli, carine su alat protekcionizma, a protekcionizam u sebi predstavlja filozofiju ekonomskog rata za razliku od slobodne trgovine koja predstavlja filozofiju mira i partnerstva.
Nova recesija
- Ako je inflacija bila gorivo recesije, carine su njezine šibice. Koliko će se recesija rasplamsati vidjet ćemo tijekom 2025. Potrebno je osigurati ekonomski mir, a potom i vojni. Bogati se carinama nastoje zaštiti, a siromašni će biti siromašniji. To je politika Donalda Trumpa za svoje građane – kaže dr. Vušković. Ukazuje na to da će efekti uzajamnih carina dovesti do povećanja cijena uvezene robe a u boljem položaju su oni koji manje posluju sa SAD-om. EU izvezla 502 milijardi eura, a uvezla 346 milijardi eura, a Italija, Njemačka, Irska posebno su izložene. Primjerice Irskoj je 50 posto izvoza vezano za SAD. Hrvatska izvozi 587 milijuna eura što je manje od 10 posto izvoza.
- Za hrvatske građane carine će donijeti daljnji rast cijena uvezene robe poput računalnih komponenti. Povećat će se troškovi proizvodnje kroz rast uvoza sirovina. Naš izvoz će biti skuplji i tvrtke koje izvoze će izgubiti. Posebno su pogođeni sljedeći proizvodi: vina, ulja, lijekovi, hrana- sardine, farmaceutski proizvodi, strojevi i drvni proizvodi. Jutros sam završio sastanak s hrvatskom tvrtkom u Slavoniji koja izvozi parket u SAD. S njihove strane postoji svojevrsna zabrinutost oko carina i izvoza. Ovakve ekonomske promjene Hrvatska je već osjetila, primjerice odgođena je odluka oko plana ulaska Hrvatske u OECD. Za hrvatsku ekonomiju carine mogu značiti i pad proračunskih prihoda, pogotovo ako segment izvoznika bude ozbiljno pogođen. Turizam također može biti pogođen. Trgovinski ratovi znače nepovjerenje, nadam se da nas turisti iz SAD-a neće početi zaobilaziti zbog protekcionizma – navodi dr. Vušković. Dodaje da se može se dogoditi i ozbiljan pad vrijednosti dolara zbog krivih politika Donalda Trumpa, a to bi značilo i smanjivanje kupovne moći turista iz SAD-a.
- Osobno kao liberalni ekonomist mislim da su krive politike Donalda Trumpa. U svakom slučaju svijet ide u recesiju. Svijet traži neki novi ekonomski sustav, globalizacija i slobodna tržišta nestaju s tržišta, barem privremeno dok se ne uspostave novi trgovinski odnosi – kaže dr. Petar Vušković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....