Državnički posjet indijskog premijera Modija našoj zemlji proteklih dana se u medijima komentirao kao svojevrsna top tema i veliko priznanje za Hrvatsku. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u tom kontekstu isticao je da je Indija zapravo najmnogoljudnija i ključna zemlja indopacifičkog prostora, predvodnica Globalnog juga i jedno od najbrže rastućih gospodarstava svijeta. Naravno, posjet je obostrano koristan i njime se potvrđuje da se na Hrvatsku u svijetu gleda kao na geopolitički strateški važnu zemlju i poziciju za najkraći pristup europskom tržištu, naročito preko riječke luke.
Međutim, mi još od ranije znamo da riječka luka ima iznimno važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, ali i u širem regionalnom razvoju. Ona kao najveća teretna morska luka u Hrvatskoj predstavlja ključno čvorište za međunarodnu trgovinu i povezanost s globalnim tržištima. Službeno kategorizirana kao luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, njezin doprinos nacionalnom gospodarstvu ogleda se u trgovinskoj razmjeni, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta.
Utjecaj riječke luke proteže se i izvan pomorskog sektora, jer njezin razvoj izaziva pozitivne učinke duž cijelog ekonomskog (dobavnog) lanca, potičući rast sektora poput transporta, logistike, trgovine i drugih povezanih industrija.
Hrvatska gospodarska komora je stoga od znanstvenika s Ekonomskog fakulteta fakulteta u Osijeku i Pomorskog fakulteta u Rijeci naručila studiju o ekonomskim učincima riječke luke na kojoj su radili: prof. dr. sc. Đula Borozan, prof. dr. sc. Davor Dujak i prof. dr. sc. Dubravka Pekanov s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, te prof. dr. sc. Borna Debelić i prof. dr. sc. Ana Perić Hadžić s Pomorskog fakulteta u Rijeci, a nama je za razgovor na tu temu bio dostupan jedino gospodin Dujak, koji trenutno ljetuje u Jelsi na otoku Hvaru.
Koji su bili ciljevi te studije što, pretpostavljamo, svestrano oslikava značaj riječke luke?
- Studija pod nazivom "Ekonomski učinci riječke luke" kvantificira ekonomske učinke koje aktivnosti riječke luke ostvaruju na gospodarstvo Republike Hrvatske, ali i na Primorsko-goransku županiju. Osim analize učinaka ostvarenih u godinama 2022. i 2023., studija nudi dugoročne projekcije ekonomskih učinaka, do 2040. godine, temeljene na tri razvojna scenarija: osnovnom, optimističnom i pesimističnom.
Imali ste i metodološku podlogu za izradu tako važne studije?
- Analiza se zapravo temeljila na višeslojnom metodološkom okviru koji spaja podatke iz financijskih izvještaja koncesionara riječke luke s Eurostatovim podacima iz input-output tablica. Primjenom multiplikatora tipa 1 i tipa 2 procjenjuju se neposredni učinci (izravna lučka aktivnost), posredni učinci (učinci na dobavljače i povezane industrije), inducirani učinci (potrošnja dohotka zaposlenih) te ukupni ekonomski učinci riječke luke. Poseban naglasak stavljen je na ključne ekonomske pokazatelje – vrijednost proizvodnje (output), bruto dodanu vrijednost, dohodak i zaposlenost na nacionalnoj razini, te bruto dodanu vrijednost i zaposlenost na razini Primorsko-goranske županije. Pri izradi scenarija uzeti su u obzir očekivana ulaganja u modernizaciju i proširenje riječke luke, kao i tehnološki napredak te promjene u globalnom tržišnom okruženju.
Što onda pokazuju rezultati iz 2023. i 2024. godine?
- Slobodno možemo reći da riječka luka generira značajnu vrijednost proizvodnje, dodane vrijednosti i dohotka u hrvatskom i županijskom gospodarstvu. Iako su se financijski pokazatelji smanjili zbog posljedica COVID-19 pandemije, riječka luka zadržava snažan multiplikativni učinak na gospodarstvo, posebno u segmentu zaposlenosti. U 2023. godini lučka djelatnost generirala je na nacionalnoj razini sveukupno 5635 radnih mjesta; od toga je 2550 radnih mjesta bilo izravno povezano s njom, 1413 s posrednim djelatnostima, a 1672 radnih mjesta stvoreno je inducirano, učinkom osobne potrošnje i drugih sekundarnih utjecaja. No, upravo ta analiza prošlih tendencija, sadašnjeg stanja te procjene prometnog i infrastrukturnog razvoja same riječke luke i prateće infrastrukture u lučkom području, kao i u Primorsko- goranskoj županiji i na razini Republike Hrvatske, čini temelj za razradu tri razvojna scenarija – osnovnog, optimističnog i pesimističnog.
Osnovni scenarij je očito neka sredina u razvojnom smislu, pa što bismo njime mogli postići?
- Taj scenarij predviđa umjeren, ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja. Luka u ovom scenariju do 2040. postupno povećava kapacitete i promet te učvršćuje svoju poziciju u međunarodnoj trgovini. Ekonomski učinci su značajni – nacionalna razina bilježi snažan rast outputa, bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti. Ukupna realna vrijednost proizvodnje povezana s radom luke porasla bi s oko 0,67 milijardi € u 2025. na približno 2,44 milijarde € u 2040., dok bi bruto dodana vrijednost dosegla oko 940 milijuna € godišnje. Očekuje se generiranje oko 2500 novih radnih mjesta do 2040., što je rast veći od 40 %. Riječka luka bi se tako potvrdila kao strateški nacionalni infrastrukturni čvor te bi znatan dio međunarodne trgovine regije usmjeravala preko hrvatskog teritorija (smanjujući preusmjeravanje tereta na konkurentske luke).
A za nas bi, sasvim logično, najbolji bio taj optimistični scenarij?
- Svakako, optimistični scenarij pretpostavlja ubrzan razvoj – ključni infrastrukturni projekti dovršavaju se ranije od planiranog (npr. dvokolosiječna nizinska pruga Zagreb –Rijeka već do 2032. godine), kapaciteti luke se dodatno šire, logistički procesi digitaliziraju, a globalna potražnja za uslugama luke raste. Nakon 2032. promet luke raste osjetno brže nego u osnovnom scenariju, uz povećano preusmjeravanje tereta kroz Rijeku, zahvaljujući uklonjenim uskim grlima. Do 2040. Rijeka u ovom scenariju prerasta u istinsko logističko središte regije, privlačeći nove brodarske linije i služeći kao glavni gateway za središnju i jugoistočnu Europu.
Ukupan ekonomski učinak još je snažniji nego u osnovnom slučaju – realna bruto dodana vrijednost doseže oko 1,26 milijardi € godišnje do 2040. Realizacija optimističnog scenarija rezultira i većim multiplicirajućim efektima: do 2040. procjenjuje se 3,28 milijarde eura ukupne vrijednosti proizvodnje vezane uz luku, uz nešto veći broj novootvorenih radnih mjesta (~8650 zaposlenih ukupno). Međunarodna konkurentnost riječke luke znatno je povećana - luka nadmašuje ostale sjevernojadranske luke po učinkovitosti i obujmu pretovara, što jača ulogu Hrvatske u europskim logističkim tokovima.
Najgora varijanta bi očito bila taj pesimistični scenarij?
- Bio bi to ishod u kojem se ostvaruju negativni rizici – kašnjenja ili neuspjela ulaganja u infrastrukturu (primjerice, do 2035. pruga nije dovršena, a puna modernizacija odgađa se prema 2040-ima), spora digitalizacija i organizacijske reforme, te nepovoljni globalni trendovi (stagnacija trgovine, geopolitičke nestabilnosti). U takvim uvjetima riječka luka ne uspijeva iskoristiti svoj puni potencijal. Promet raste sporije, a dio tereta preuzimaju konkurentske luke u okruženju. Ekonomski učinci ostaju pozitivni, ali znatno skromniji: do 2040. realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi tek na oko 1,72 milijarde €, a bruto dodana vrijednost na približno 662 milijuna € godišnje – osjetno manje nego u ostalim scenarijima (tek oko polovice optimistične varijante).
Većina novostvorenih radnih mjesta u ovom scenariju vezana je uz izravne lučke djelatnosti, dok su posredni i inducirani učinci vrlo ograničeni zbog slabe potražnje i multiplikatora. Ukupan broj zaposlenih raste znatno sporije te doseže oko 8500 do 2040., što je manje od drugih scenarija, uz slabiji utjecaj na ostatak gospodarstva. Riječka luka u pesimističnom scenariju i dalje ostaje važan regionalni akter, pružajući PGŽ-u određenu stabilnu osnovu ekonomske aktivnosti i zapošljavanja, no njezin doprinos nacionalnom gospodarstvu tada je neiskorišten u punoj mjeri. Ovaj scenarij jasno ilustrira cijenu odgode ulaganja – propuštaju se značajne ekonomske prilike, a konkurentnost luke i zemlje na međunarodnom tržištu trpi zbog nedostatne modernizacije.
Riječka luka, dakle, treba ostati jedan od ključnih generatora rasta hrvatskog gospodarstva?
- Mada se rezultati studije temelje na prosječnim vrijednostima, očekivanjima i modeliranim pretpostavkama – što u današnjem globalno nestabilnom, turbulentnom i neizvjesnom ekonomskom okruženju nosi ogromne izazove – oni ipak jasno potvrđuju da riječka luka već sada ima ulogu snažnog pokretača ekonomskog rasta na nacionalnoj i regionalnoj razini. Uz pravovremenu i učinkovitu realizaciju planiranih infrastrukturnih ulaganja, taj će se doprinos značajno povećati u godinama koje dolaze.
Prema osnovnom scenariju, koji pretpostavlja realizaciju trenutačno planiranih projekata, ukupni ekonomski učinak luke do sredine sljedećeg desetljeća gotovo će se višestruko povećati. Takav razvojni trend snažno sugerira da su ulaganja u riječku luku isplativa – ne samo u smislu povrata, već i kroz šire multiplikativne učinke na gospodarstvo. Suprotno tome, kašnjenja ili neostvarenje ključnih projekata mogla bi ograničiti potencijal rasta, svodeći ukupne učinke luke na razinu bližu pesimističnom scenariju – s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti.
Što bi onda bio zaključak o dugoročnom značaju riječke luke?
- Riječka luka dugoročno se ističe kao strateško gospodarsko uporište Hrvatske. Njezin razvoj ne znači samo povećanje lučkog prometa, već i širu transformaciju gospodarstva kroz poticanje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje međunarodne i regionalne trgovine i transporta. Kao glavna hrvatska luka u sastavu TEN-T mreže europskih prometnih koridora, riječka luka ima potencijal postati vodeće logističko središte ovog dijela Starog kontinenta, integrirajući hrvatsko gospodarstvo u globalne lance vrijednosti. Takav status donio bi trajne prednosti – od povećanog izvoza i uvoza te većih fiskalnih prihoda, do prijenosa znanja i tehnologije u povezane sektore – poručuje profesor Dujak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....