Ptičja gripa zarazna je virusna bolest koja prvenstveno pogađa divlje ptice i perad, a uzrokuju je virusi influence tipa A. Posebnu zabrinutost izazivaju visokopatogeni sojevi, poput podtipa H5N1, koji mogu uzrokovati masovna uginuća ptica te velike ekonomske gubitke u peradarskoj proizvodnji. Iako su ovi virusi prirodno prilagođeni pticama, povijesno je zabilježeno da u rijetkim slučajevima mogu prijeći sa životinja na ljude, što ptičju gripu čini važnim javnozdravstvenim pitanjem.
Europa bilježi snažan porast izbijanja visokopatogene influence ptica (VPIP) kod divljih ptica, peradi i ptica u zatočeništvu. Tijekom 2026. godine bilježi se nastavak vrlo visoke cirkulacije virusa, a osim ptica, infekcije su potvrđene i kod pojedinih vrsta sisavaca, što dodatno privlači pozornost znanstvene i zdravstvene zajednice.
Paralelno s europskom situacijom, Sjedinjene Američke Države provode intenzivna istraživanja usmjerena na procjenu rizika prijenosa virusa ptičje gripe na ljude. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrđuju da se virus H5N1 široko širi među divljim pticama, peradi, ali i nekim vrstama sisavaca. Zabilježeni su sporadični slučajevi infekcije kod ljudi, uglavnom kod osoba koje su bile u bliskom i dugotrajnom kontaktu sa zaraženim životinjama, poput radnika na farmama.
Prema dosadašnjim saznanjima, prijenos virusa s čovjeka na čovjeka nije potvrđen, a rizik za opću populaciju ocjenjuje se kao nizak. Ipak, zbog stalnih genetskih promjena virusa, američki znanstvenici provode pojačan epidemiološki i laboratorijski nadzor, uključujući genetsku analizu virusnih sojeva, praćenje izloženih osoba te istraživanja na životinjskim modelima kako bi se procijenila mogućnost prilagodbe virusa ljudima.
CDC i partnerske institucije dodatno razvijaju kandidate za cjepiva i procjenjuju učinkovitost postojećih antivirusnih lijekova, kako bi bili spremni u slučaju promjene epidemiološke situacije. Posebna se pažnja posvećuje praćenju infekcija kod sisavaca, jer takvi "prijelazni" događaji mogu povećati vjerojatnost virusne prilagodbe novim domaćinima.
Stručnjaci ističu da trenutačni podaci ne upućuju na neposrednu prijetnju široj populaciji ljudi, no stalni nadzor, rano otkrivanje i brzo reagiranje ostaju ključni alati u sprječavanju potencijalnih javnozdravstvenih posljedica ptičje gripe. Situacija se i dalje pomno prati, kako u Europi, tako i globalno.
Na području Vinkovaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji ponovno je potvrđena visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1, i to kod crvenokljunog labuda. Riječ je o četvrtoj lokaciji na kojoj je ova bolest potvrđena tijekom 2026. godine u populaciji crvenokljunih labudova u Republici Hrvatskoj.
Od početka ove godine VPIP je prethodno potvrđen na još trima lokacijama:
• na području jezera Jegediš u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje su pronađena tri uginula crvenokljuna labuda,
• na jezeru Šoderica u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje su evidentirana dva uginula labuda,
• te na području ribnjaka u općini Pisarovina u Zagrebačkoj županiji, gdje su pronađena dva uginula crvenokljuna labuda.
Od jeseni 2025. godine brojne europske zemlje bilježe znažan porast izbijanja VPIP-a kod divljih ptica, a diljem Europe zabilježene su i epidemije kod peradi te ptica u zatočeništvu. Tijekom ove godine nastavlja se vrlo visoka pojavnost i cirkulacija virusa VPIP, ne samo među pticama i peradi, već i kod pojedinih vrsta sisavaca.
Povećana uginuća, kao i porast broja potvrđenih slučajeva influence ptica u populaciji divljih ptica, ukazuju na nužnost dosljedne provedbe svih propisanih mjera usmjerenih na rano otkrivanje bolesti i sprječavanje njezina daljnjeg širenja na objekte s domaćom peradi. Time se prvenstveno nastoji zaštititi zdravlje peradarskih jata te umanjiti ekonomske štete i gubitke u peradarskoj proizvodnji.
Važno je napomenuti da je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, sukladno kojoj su subjekti obvezni bez odgode prijaviti nadležnim veterinarima:
• povećana uginuća peradi,
• pojavu kliničkih znakova koji mogu upućivati na influencu ptica,
• promjene u proizvodnim parametrima, uključujući smanjenu nesivost, smanjeno uzimanje hrane ili vode te pogoršanje kvalitete ljuske jaja.
Dodatno, sva perad i ptice u zatočeništvu moraju se držati na način kojim se sprječava njihov kontakt s divljim pticama. Provedba strogo definiranih biosigurnosnih mjera ključna je za sprječavanje unosa i daljnjeg širenja virusa VPIP na objektima s peradi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....