Vlada kaže - nikad nam nije bilo bolje jer BDP, kreditni rejting, plaće i mirovine rastu, ali je stopa rizika od siromaštva posve gluha na te podatke i lijepe riječi jer je prošle godine bila ista kolika je bila 2016. godine.
Blagostanje i povećanje gospodarskih i ostalih pokazatelja koje je započelo s prvim mandatom današnje Vlade prije deset godina nikako da se prelije na standard i smanji broj onih koji teško ili jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec. Stopa rizika od siromaštva u prošloj 2025. godini je iznosila 19,5 posto i pokazuje da gotovo petina stanovništva ili 754 tisuće ljudi ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
To blagostanje znači i to da u Hrvatskoj više od trećine kućanstava nema novac za nepredviđene troškove ili jednostavnije rečeno, mogli bismo kazati da 1,2 milijuna ljudi živi u kućanstvima koja nemaju 494 eura ušteđevine iz koje bi platili neki izvanredni trošak. Također, u Hrvatskoj 2,4 milijuna ljudi od ukupno 3,8 milijuna stanovnika živi u kućanstvima koja s većim ili manjim teškoćama svakog mjeseca sastavljaju kraj s krajem mjeseca.
Što kaže statistika
Stopa rizika od siromaštva od 19,5 posto manja je nego što je bila u godini ranije, kada je iznosila 20,3 posto, ali je u proteklom desetljeću, s jednim izuzetkom, bila manja nego lanjska i iznosi točno onoliko kolika je bila 2016. godine. Stopa rizika od siromaštva, napominju iz Državnog zavoda za statistiku, ne pokazuje koliko je ljudi siromašno nego koliko ih ima manje dohotka od praga rizika od siromaštva. Ili, nisu siromašni nego nemaju novca.
Državni zavod za statistiku objavio je da je prošle godine prag rizika od siromaštva za kućanstva s jednim članom iznosio 9034 eura na godinu ili mjesečno po 753 eura, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 18.972 eura na godinu ili mjesečno po 1581 euro.
Svi s manje od toga su u riziku od siromaštva, a prosječna neto plaća zaposlenih u prošloj godini iznosila je manje od tog praga, točno 1449 eura. Proizlazi da je obitelj s četiri člana od kojih jedan radi i zarađuje prosječnu plaću u riziku od siromaštva. Treba kazati da 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosjeka.
Prosječna mirovina za više od milijun umirovljenika bez međunarodnih ugovora iznosila je u veljači ove godine 704,23 eura, a njih 560 tisuća prima mirovine koje su u prosjeku ispod 503 eura, od čega ih 335 tisuća živi s prosječnim mirovinama mršavijim od 373 eura.
Može li lošije
Statistika računa stope rizika od siromaštva po više parametara. Jedan je zaposlenost pa je za nezaposlene ta stopa 42,1 posto, za umirovljenike 36,2 posto, što znači da je u opasnosti od siromaštva njih 446 tisuća od svih 1,2 milijuna umirovljenika, dok je za 1,7 milijuna ukupno zaposlenih stopa 6,1 posto pa je gotovo 106 tisuća zaposlenih u riziku od siromaštva.
Onima koji se pitaju može li lošije od toga, statistika odgovora potvrdno. Može, ako su parametri kojim se računa stopa rizika od siromaštva: spol, starost i broj članova obitelji nepovoljni. Za samačka kućanstva stopa rizika je 51,9 posto, a ako se radi o ženama ta se stopa penje na 58,8 posto. Ako je osoba koja živi sama starija od 65 godina, stopa rizika od siromaštva raste na 64,4 posto.
Za kućanstva s djecom stopa rizika od siromaštva je 12,8 posto, a ako se radi o roditeljima koji imaju troje i više djece raste na 23 posto, dok je najviša za samohrane roditelje i iznosi 29,7 posto.
Uz stopu rizika od siromaštva, statistika računa i oskudicu koju naziva materijalnom deprivacijom. Tako je u Hrvatskoj 20,7 posto ljudi, više od petine stanovništva, u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.
Stopa teške materijalne i socijalne oskudice prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki kojima se mjeri oskudica i u 2025. iznosila je dva posto, dok se više nego udvostručava kada se uzima u obzir pet stavki na 4,4 posto.
Kako se mjeri oskudica
Jedna od tih stavki je sposobnost plaćanja neočekivanog financijskog izdatka iz vlastitih sredstava bez dodatnog zaduživanja. Tako lani u Hrvatskoj 34,9 posto kućanstava nije imalo crni fond od 494 eura iz kojeg bi platilo popravak nekoga izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu perilice rublja, hladnjaka... Ili, u Hrvatskoj 1,3 milijuna ljudi živi u kućanstvima koja nemaju 494 eura ušteđevine iz koje bi platili neki izvanredni trošak.
Stavke kojima se mjeri oskudica su: kašnjenje s plaćanjem računa, režija, kredita i najamnine, nemogućnost odlaska na tjedan dana odmora cijele obitelji, nemogućnost kućanstva da si priušti svaki drugi dan meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, nemogućnost plaćanja neočekivanog troška, pristupa internetskoj vezi, kupnje automobila, adekvatnog grijanja zimi, zamjene dotrajalog namještaja, odjeće, nemogućnost osobe da si priušti dva para prikladno nosive obuće, nemogućnost osobe da potroši manji iznos novca svaki tjedan za sebe, nemogućnost redovitog bavljenja nekom slobodnom aktivnošću i okupljanja s prijateljima i obitelji jedanput mjesečno uz piće ili obrok.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....