Vlada u četvrtak predstavlja novi paket antiinflacijskih mjera. Ovoga puta cilj nije samo ublažiti udar cijena, nego i smanjiti potrošnju koja ih dodatno gura prema gore. Što to znači za građane provjerila je.
A hlađenje ekonomije znači upravo ono što građani najviše osjećaju - manje prostora za potrošnju. Kada plaće, potrošnja i cijene rastu brzo, ekonomija se "zagrijava". Država sad najavljuje mjere kojima bi se taj pritisak trebao smanjiti, piše Katarina Plantak za N1.
"To je zapravo smanjivanje potražnje. Smanjiti potražnju je da se smanji količina novca s kojom ljudi raspolažu, a kada se smanji količina novca s kojom ljudi raspolažu, onda se smanjuje realna potražnja. Dva su načina, jedan je da se uspori rast plaća s jedne strane, a s druge strane da se pusti da cijene rastu. Kada cijene rastu, a plaće ne rastu, onda ljudi za isti nivo dohotka mogu kupovati manje", rekao nam je Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak.
Sindikati se protive svakoj mjeri koja bi se lomila preko plaća.
"Vlada mora naći mehanizam kako, ako nešto realno mora poskupjeti, mora poskupjeti, ali ne može se događati da netko kroz ovo vrijeme stvara ekstra profite. Ovih dana smo svjedoci da pojedine kompanije u Hrvatskoj iskazuju ekstra profite za prošlu godinu, a na temelju čega? Da li je to bilo na temelju niske produktivnosti radnika pa radnicima ne treba dizati plaće? Ono što se ovim mjerama ne može desiti je da itko više kaže da ne može biti rasta plaća, niti mirovina, jer s ovim cijenama nitko više ne može konkurirati cijenama koje su danas u Hrvatskoj", izjavio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
S druge strane, dio ekonomista upozorava da dosadašnje široke mjere od ograničavanja cijena do subvencija nisu bile dovoljno ciljane.
"Naša Vlada uvijek pokušava kontrolirati i nametati rješenja za sve, a to nije dobro. Razvijene zemlje kada rade mjere, one pomažu onima kojima to treba — umirovljenicima, radnicima. Ako vi pomažete svima, onda svi imaju novac u džepu i trebaju ga trošiti", poručio je Boris Podobnik, ekonomist i predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
Posebno kritizira dugotrajne kontrole cijena, a sve se na kraju lomi preko leđa građana i malih poduzetnika.
"Ove kontrola cijena goriva ima samo kod nas, Mađara i Slovenaca, samo na autocesti. Onda kad imate originalna rješenja, dobijete nešto što niste ni htjeli - još veću inflaciju. S ovim mjerama Vlada radi i na uništavanju trgovaca i malih distributera goriva. Ne pomažu smanjivanju inflacije, nego uništavanju tog bitnog segmenta hrvatskog gospodarstva", dodao je Podobnik.
Čini se da bi mjere hlađenja ekonomije mogle dodatno pritisnuti standard građana. No ekonomisti upozoravaju da se bez dugoročnih mjera i jačanja domaće proizvodnje problem neće riješiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....