Kupujete li televizor, tenisice, automobilsku gumu ili vreću cementa? Od 1. listopada u trgovinama su vas trebala dočekati nova pravila. Odete li frizeru, automehaničaru ili kozmetičarki, isto je trebalo vrijediti i tamo.
No samo tri dana prije početka primjene Vlada je – povukla ručnu.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u ponedjeljak je najavio da će Vladi predložiti povlačenje odluka koje su trebale stupiti na snagu 1. listopada. Nakon desetak dana poprilične zbrke, brojnih pitanja i otvorenog nezadovoljstva obrtnika i poduzetnika, Vlada je odlučila ponovno razmotriti model kojim je namjeravala gotovo čitavo hrvatsko tržište staviti pod režim tzv. sidrenih cijena.
- Gotovo 20 godina bio sam poduzetnik. Znam kako izgleda kada uz svakodnevni posao dođe još jedna administrativna obveza, još jedna prilagodba sustava i još jedan trošak. Ako se pokaže da smo neko rješenje postavili preširoko ili da za njegovu provedbu nismo ostavili dovoljno vremena, odgovorno je to korigirati. Možemo krivo procijeniti, možemo pogriješiti, ali uvijek se trudim biti odgovoran političar - istaknuo je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Od cilja ipak ne odustaje.
- Kao ministar gospodarstva i čovjek iz realnog sektora u potpunosti razumijem poduzetnike, ali jednako tako imam obvezu štititi potrošače i uređivati tržište. Jasno je da to moramo napraviti dobro, a ne samo brzo. Građani trebaju imati pravo jednostavno vidjeti kako se cijena proizvoda mijenjala i imati dostupne informacije na temelju kojih mogu odlučiti gdje će trošiti svoj novac - zaključuje Šušnjar.
A plan je bio prilično ambiciozan.
Uz aktualnu cijenu proizvoda trebala je stajati još jedna. Ona po kojoj se isti proizvod prodavao 10. rujna. Za proizvode široke potrošnje koji su već obuhvaćeni postojećim sustavom, poput hrane, pića, kozmetike i sredstava za čišćenje, ostala bi referentna cijena od 2. svibnja 2025. Isto se pravilo sada trebalo proširiti i na usluge. Odete li, primjerice, frizeru, uz cijenu šišanja trebala je biti navedena i ona koja je vrijedila 10. rujna. Isto bi vrijedilo kod automehaničara, kozmetičara, fizioterapeuta i čitavog niza drugih djelatnosti.
Trgovci i pružatelji usluga koji imaju vlastite internetske stranice dobili bi dodatnu obvezu. Na njima bi morali objavljivati svoje cjenike u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu.
Ideja je bila prilično jasna. Građanima omogućiti da lakše vide koliko su cijene porasle ili pale, ali i trgovce i pružatelje usluga natjerati da dvaput razmisle prije novog poskupljenja.
Ako netko svaki tjedan određeni proizvod poskupi za samo pet centi, kupac to možda neće ni primijetiti. Trik s kuhanjem žabe i ovdje pali. No nakon 17 tjedana tih pet centi pretvara se u 85. Proizvod koji je u rujnu stajao pet eura u siječnju bi tako koštao 5,85 eura. Poskupljenje je to od nimalo zanemarivih 17 posto.
Da je Hrvatska ovakva pravila imala 1. siječnja 2023., kada je kunu zamijenio euro, možda bi i priča o eksploziji cijena izgledala drukčije. Prosječna godišnja inflacija te je godine iznosila osam posto, a u siječnju 2023. godišnja stopa dosezala je čak 12,7 posto. Ove je godine situacija mirnija, ali daleko od bezazlene. U siječnju je godišnja inflacija iznosila 3,4 posto, tijekom proljeća ponovno je ubrzala, u travnju dosegnula 5,8 posto, a u kolovozu iznosila 4,2 posto.
Sidrenim cijenama Vlada je zato pokušala postići dvostruki efekt: potrošačima jasno pokazati koliko su cijene porasle, a onima koji ih određuju otežati tiha poskupljenja cent po cent.
Na papiru je zvučalo logično. U praksi je nastala poprilična bura.
Jer ono što kupcu znači jednu dodatnu brojku na polici ili cjeniku, trgovcima i pružateljima usluga može značiti prilagodbu blagajni i informatičkih sustava, izmjenu oznaka cijena, cjenika i internetskih stranica te zahvate na tisućama ili desecima tisuća artikala. Za sve to dobili su manje od tri tjedna. A pogriješiti se nije isplatilo. Propisane kazne za pravne osobe dosežu 30 tisuća eura, a za obrtnike i druge koji samostalno obavljaju djelatnost do 20 tisuća eura.
– Smatramo da bi ova odluka trebala biti povučena – decidirano je poručio predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil u HRT-ovu Otvorenom. Upozoravao je na prekratak rok za prilagodbu i posebno težak položaj malih obrtnika koji nemaju informatičke službe ni zaposlenike koji se mogu baviti administracijom. Naveo je primjer vlasnice trgovine rabljenom odjećom koja proizvode prodaje za dva, pet ili sedam eura, a internetsku stranicu održava joj susjed informatičar.
– Ona je zabrinuta kako će sve uspjeti. Bojim se da ne idemo u dobrom smjeru – upozorio je Kratohvil.
Željko Kružićević, stručni savjetnik udruge Splitski potrošač, također je za Slobodnu Dalmaciju upozorio da dobra namjera ne mora nužno proizvesti i dobro rješenje.
– Mi se svakako zalažemo za punu informiranost potrošača. Međutim, puna informiranost ne znači zatrpavanje svim mogućim i nemogućim statistikama i podacima. Sada se događa da se jedna mjera, koja je imala dobru namjeru, pretvorila u svoju suprotnost – kaže Kružićević.
Kao primjer navodi obrtnika koji izrađuje unikatne umjetničke proizvode i koji se našao pred pitanjem kako uopće odrediti referentnu cijenu proizvoda koji nikada prije nije postojao.
– Mjere bi trebale biti promišljene u smislu provedbe u praksi, a ne ovako kao da su slon u staklarnici – zaključuje Kružičević.
Čini se da su takve poruke na kraju stigle i do Banskih dvora.
Ministar Šušnjar sada najavljuje razgovore s predstavnicima poduzetnika i gospodarstva te novo, trajnije rješenje u studenome. Ono bi trebalo sadržavati „razumna izuzeća“ i ukloniti administrativne obveze koje potrošačima ne donose stvarnu korist.
Vlada, dakle, ne odustaje od ideje veće transparentnosti cijena. Odustaje, barem zasad, od načina na koji ju je namjeravala provesti od 1. listopada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....