Danas će Oružane snage Republike Hrvatske održati veliki vojni mimohod (i vojni mimoplov u slučaju Hrvatske ratne mornarice) kojim će se obilježiti 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije Oluja, Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja,
O tome tko će sve sudjelovati, što sve možemo vidjeti od vojne tehnike (a što ne), što bi još Hrvatska mogla (i trebala uskoro nabaviti) te kakav će ovaj mimohod biti u odnosu na one iz 1995., 1997. i 2015. godine, Jutarnji list je razgovarao s vojnim analitičarom Igorom Tabakom s portala obris.org.
- Prva dva mimohoda iz 1995. i 1997. bila su ratno i poratno vrijeme, a onaj famozni sustav S-300 iz prvog mimohoda i dalje je predmet suđenja o tome tko će ga i kako platiti. mimohod iz 2015. je donekle sličan ovome, on se dogodio nakon što smo ušli u EU i NATO, a i na istoj je lokaciji kao i ovaj koji ćemo gledati 31. srpnja. Mi sada gledamo mimohod čitavog sustava domovinske sigurnosti, ne samo vojske. I to je dobro, na jednom mjestu i u jednoj prilici hrvatski porezni obveznici mogu vidjeti za što su davali novce sve ove godine, dakle što je sve kupljeno - kaže Tabak
Kad su u pitanju ljudi, napominje da je najvažnija ona simbolična predaja "kninske zastave" iz ruku veterana u ruke mladih kadeta.
- Ljudstvo koje će se vidjeti je jako šaroliko, iz više ministarstava, tu su i povijesne postrojbe, a devet zemalja će poslati i svoje vojnike da ponesu i svoj zastave. To je simbolična poruka koja u nekim aspektima odzvanja jednako ili čak i više od postroja vozila i naših ljudi, koji ionako svoj posao rade pošteno i savjesno, kaže naš vojni analitičar.
Što će biti od tehnike
Kad je u pitanju vojna tehnika koju ćemo moći vidjeti na mimohodu i mimoplovu, Tabak navodi sljedeće:
- Stvari treba razdvojiti po granama Oružanih snaga, iako će i MUP pokazati novo naoružanje i helikoptere. Najozbiljnije je obnovljen ovaj zrakoplovni dio i pritom ne mislim samo na Rafale, nego i na helikoptere - Kiowa Warriora i Black Hawkove. Od kopnenih sustava, koje ćemo vidjeti kako voze Vukovarskom ulicom, treba prvo spomenuti Bradleyje (borbeno vozilo pješaštva) koji polako ulaze u upotrebu. Vidjet će se i Patrije u raznim oblicima naoružanja, vidjet će se i Bayraktari, ali i hrvatske bespilotne FPV letjelice. A to je nešto što je jako bitno. Svečani mimoplov najmanje je spektakularan, a obalni ophodni brodovi koje ćemo vidjeti možda će biti zadnji takvi vojni brodovi koji će se graditi kod nas (konkretno u Brodosplitu), govori sugovornik.
Tabaka objašnjava na što će strani analitičari i eksperti obraćati pozornost kad gledaju mimohod OSRH. Odmah je istaknuo gore spomenute hrvatske FPV dronove, kao i neke oblike naoružanja koje proizvodi HS Produkt.
- To je međunarodno zanimljivo, to je jasno. Ono što pak bode oči jest to da naša oklopna tehnika nije dobro zaštićena od dronova, od kabeza, mreži, ometača za dronove i tako dalje. To će upasti u oči svima koji malo ozbiljnije gledaju ovu priredbu.
Od sustava koji će biti atraktivni za širu javnost, Tabak ističe dva tenka Leopard 2A7 koje smo posudili kako bismo pokazali smjer u kojem Hrvatska namjerava ići budući da kupujemo njihovu noviju inačicu - 2A8.
- To je jedan ogroman posao i čije prave gabarite ćemo tek vidjeti. Ovi tenkovi su posuđeni tek da se pokaže kako će stvari izgledati kada ta tehnika u punini počne ulaziti u opremu OSRH. Što se tiče sustava koje ćemo nabaviti, a nećemo ih vidjeti na mimohodu, treba istaknuti višecijevni raketni bacač HIMARS te haubice Caesar, kaže vojni analitičar te ističe da bi rado vidio više antidron pušaka i više elektroničkih sustava za zaštitu bojišta, objekata i vozila od dronova.
U što treba investirati
Osim tih sustava, Tabak napominje da bi svakako trebalo dodatno investirati u protuzračnu obranu.
- To je generalno bolna točka, mi ćemo na mimohodu vidjeti samo sustave vrlo kratko dometa Mistral. Hrvatska želi sustave srednjeg dometa, ali to još nije jasno verbalizirano. Tu je onda i pitanje obnove mornarice, želi se niz tipova brodova, i tu su potrebna velika ulaganja. Mornarica je uvijek bila najskuplja grana vojske, a te poslove ne bi trebalo raditi na brzinu.
Jutarnji je svog sugovornika upitao i kako Hrvatska po pitanju proizvodnje streljiva za niz naoružanja koje već koristi i koje tek treba kupiti, naročito u kontekstu novih geopolitičkih okolnosti do kojih su doveli rat u Ukrajini i ratovi na Bliskom istoku.
- Hrvatska stoji tragikomično po proizvodnji streljiva, što za stare, što za nove sustave. Mi praktički nemamo proizvodnju ničega, iako se u više navrata pričalo o tvornicama barem pješačkog streljiva. Dobar primjer u nabavi naoružanja i streljiva je susjedna Mađarska koja je zadnjih godina imala veliki skok u opremi svojih oružanih snaga - naime, praktički svaku novu nabavu pratilo je i ugovaranje proizvodnih linija za streljivo, u Mađarskoj. To je nešto što ozbiljna država mora riješiti, zaključuje Tabak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....