StoryEditorOCM
HrvatskaRatari na izdisaju

Vrijednost zrna nikad manja, kruh nikad skuplji. Evo koliko pšenice može kupiti saborski zastupnik za jednu plaću!

Piše Stanislav Soldo
5. lipnja 2025. - 15:45

Hrvatski ratari ulaze u žetvu s očekivanim urodom od oko milijun tona pšenice, no umjesto optimizma, sektor potresaju ozbiljne zabrinutosti: otkupna cijena od oko 155 eura po toni nedovoljna je čak i za pokrivanje osnovnih troškova. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava  ako ne dođe do korekcije cijena i konkretne podrške države, domaća proizvodnja će biti dovedena u pitanje.

Na konferenciji za novinare održanoj uoči skupštine HPK, predsjednik Komore Mladen Jakopović, predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić i član Upravnog odbora Mato Brlošić istaknuli su ključne izazove s kojima se suočavaju proizvođači.

-Minimalna otkupna cijena ne smije biti niža od 200 eura po toni. Samo tako poljoprivrednici mogu pokriti troškove i nastaviti s proizvodnjom, naglasili su iz HPK.

image
Vlado Kos/Cropix

Zasijano je oko 160.000 hektara pšenice – što je 5 do 7 posto više nego prošle godine – i usjevi zasad izgledaju obećavajuće. No, bez održivih cijena, sve veći prinosi neće značiti ništa.

Mladen Jakopović upozorio je na opasnu ovisnost o uvozu:

-Moramo prestati biti zemlja koja izvozi sirovinu, a uvozi kruh. Prošle godine, po prvi put, najviše smo uvozili upravo kruh i pekarske proizvode – to je alarm.

Petar Pranjić naglašava kako trenutačne cijene pšenice obeshrabruju proizvođače:

-Danas proizvodimo dvostruko više nego što su naše potrebe, ali cijene su takve da nas tjeraju da smanjujemo površine. Ako država ne reagira, ostat ćemo bez domaće proizvodnje.

Mato Brlošić je ilustrirao koliko se odnos rada i zarade promijenio:

-Prije 20 godina, saborski zastupnik mogao je za plaću kupiti 5.000 kg pšenice, danas – 25.000 kg. A mi, koji radimo sve više i proizvodimo više, sve smo dublje u minusu.

image

Mato Brlošić

Vlado Kos/Cropix

HPK traži hitne mjere:

• Minimalna otkupna cijena 200 €/t

• Veće izdvajanje iz državnog proračuna za poljoprivredu (sada samo 20 posto, dok druge EU zemlje izdvajaju i do 60 posto)

• Subvencije za domaću preradu i jačanje prehrambene samodostatnosti

• Očuvanje Programa ruralnog razvoja kao posebnog fonda

• Povećanje ulaganja u modernizaciju i otpornost gospodarstava

-Ne tražimo privilegije, već uvjete za opstanak. Ako sada izgubimo ratarsku proizvodnju, teško ćemo je vratiti. Vrijeme za djelovanje je odmah, zaključuje predsjednik HPK Jakopović.

image
Vlado Kos/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2025 02:47