Tijekom lipnja ove godine imali smo u Hrvatskoj 10-tak dana toplinskog udara kada su temperature "letjele u nebo" i kada su se ljudi mogli rashladiti samo klimatizacijskim uređajima. Temperature su tada bile sličnije onima u Africi nego onima na Sredozemlju, na koje smo navikli.
Ljudi su se pržili, znojili, teško disali, imali zdravstvene smetnje i sve to u državi u kojoj je Vlada zabranila postavljanje vanjskih jedinica klimatizacijskih uređaja na fasade zgrada, koje su vidljive s ulica i trgova. Ta "mudra" odluka koja je donesena zbog estetike (tko mari za zdravlje ljudi) dugoročno će imati posljedice, jer klima na Mediteranu, pa tako i u Hrvatskoj neće biti hladnija, pače, bit će sve toplije i toplije.
I kada smo upravo pomislili kako je visokim ljetnim temperaturama došao kraj, jer u srpnju i nije bilo vruće koliko smo očekivali, kolovoz je "poludio".
Tako se već nekoliko dana "kuhamo" na 36, 37, 38, 39... stupnjeva Celzijusa, a oni kojima crkne klimatizacijski uređaj zasigurno imaju puna usta ministra Bačića, čije je ministarstvo graditeljstva i donijelo takvu odluku. Naravno, nikoga nije bilo briga, kada se donijela takva odluka, je li u tim stanovima žive građani oboljeli od kardioloških, onkoloških, dijabetoloških, neuroloških ili nekih drugih teških oboljenja kojima je prijeko potreban klimatizacijski uređaj kako bi mogli preživjeti ljetne, tropske vrućine.
I s obzirom na to da je odluka takva kakva je, u najmanju ruku nelogična, koju će valjda neka druga Vlada kada dođe na vlast promijeniti, zanimalo nas je što se događa s ljudskim organizmom kada ljeti boravi u neprikladnim uvjetima, na velikoj vrućini, odnosno kako možemo znati je li netko umro od vrućine?
Za odgovore na ta pitanja nemamo boljeg sugovornika od dr. Antonija Alujevića, jednog od najpoznatijih patologa i vještaka sudske medicine u RH.
- Ljudski organizam reagira na ekstremnu toplinu isto kao što reagira i na ekstremnu hladoću. Pri visokim ekstremnim temperaturama, kojima smo svjedoci, dolazi do dehidracije organizma. Ako osoba ne pije dovoljno tekućine, može doći do zastoja srca, edema pluća, mogu se stvarati ugrušci u krvnim žilama, može doći do zastoja bubrega, jake hiperemije mekih moždanica, do edema mozga... Visoka temperatura može stvoriti velike, goleme zdravstvene probleme, a nerijetko može dovesti i do smrti, kazuje dr. Alujević.
Kakve temperature vladaju na Mediteranu, pa tako i u Hrvatskoj, možda najbolje govori podatak iz Grčke. U jednom tamošnjem gradu je nedavno, prije jedno mjesec dana, na krovu crvenog automobila, koje je bilo nekoliko sati parkirano na suncu, izmjereno 195 stupnjeva Celzijusa.
- Pa nije to samo na automobilu u Grčkoj. Tako je i kod nas. Znamo dosta često pročitati kako je neki od roditelja ostavio dijete u zaključanom automobilu dok trenutak "skokne u samoposlugu". I tada to dijete umre. Od čega? Pa pobogu od toplinskog udara. Dovoljno je da automobil tamne boje na suncu bude parkiran jako kratko vrijeme i da u njemu temperatura naraste do 60 stupnjeva Celzijusa. Dijete tada izgubi vrlo brzo svijest i ako to netko na vrijeme ne primijeti, ishod je tragičan, kazuje dr. Alujević.
Prisjeća se naš sugovornik slučaja, još iz vremena autoputa Split - Zagreb, kada je od toplotnog udara preminuo radnik Strabaga.
- Njemu je za vrijeme posla pozlilo i odveden je na Hitnu pomoć, gdje je usprkos odgovarajućoj liječničkoj intervenciji preminuo. Možemo li znati da je preminuo usljed toplinskog udara? Simptomi s kojima je doveden podudaraju se sa simptomatologijom toplotnog udara: vrtoglavica, loše opće stanje, nesvjestica koja progedira do komatoznog stanja, povišena temperatura, ukočeni vrat. Obdukcijski nalazi su, u takvim slučajevima, nespecificirani i izolirani i ne omogućavaju postavljanje dijagnoze uzroka smrti od toplotnog udara. Zbog toga je od izuzetne važnosti dobro i potpuno poznavanje okolnosti slučaja, odnosno da budete dobro upoznati s onim što se događalo. Direktno izlaganje suncu treba izbjegavati u određenim vremenskim razdobljima. Ukoliko se izlaganje ovakvim uvjetima ne može izbjeći, potrebno je primijeniti određenu zaštitu, kazuje dr. Alujević.
Toplinski udar koji može biti smrtonosan, što smo do sada više puta čuli, nastaje zbog predugog izlaganja povišenoj temperaturi te suncu bez adekvatne zaštite.
- Tjelesna temperatura može doseći 40-41 stupnjeva Celzijusa, a simptomi su suha i pretjerano topla koža, jaki umor, nizak krvni tlak, vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje te nemir. Unesrećenog od toplotnog udara treba što prije izvesti u svježu i provjetrenu sredinu, skinuti mu odjeću, rashladiti ga vodom. Rashlađivanje treba provesti sve do trenutka, dok tjelesna temperatura ne dođe na 38 stupnjeva. Ako ima zastoj disanja, treba ga reanimirati, a posebnu pažnju treba posvetiti pravilnoj i ne prenagloj nadoknadi tekućine, a sve to zbog izbjegavanja mogućnosti nastanka plućnog edema i zatajenja srca, zaključuje dr. Antonio Alujević.
Dakle, treba se paziti, ne izlagati se suncu i visokoj temperaturi i treba još malo izdržati. Danas, u ovim novim vremenima svaki dan smatramo blagonaklonim tijekom kojeg temperatura zraka ne prelazi 33 stupnja i za takav dan kažemo "dobro je, ima malo bave".
A, nekada su takve temperature bile katastrofične i mislili smo da ne može gore. Ali, može, uvijek može. Od gorega uvijek postoji gore, čega smo svjedoci danas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....