Zašto je teško povjerovati da su i mlađa djeca svjesna zla i opasna za okolinu? S koliko godina ih treba kazneno goniti?

„Današnja mladež voli lagodan život. Loše je odgojena, prezire autoritet, ne poštuje starije i brblja kada treba raditi. Mladi više ne ustaju kad stariji uđu u prostoriju i proturječe svojim roditeljima. Viču kada su u društvu, za stolom se prejedaju, ponašaju se bahato i maltretiraju svoje učitelje (…).“

Ako ste se složili sa svim napisanim i optužili televiziju i internet, znajte da je ovo napisano oko 400 godina prije Krista, a ovih nekoliko ogorčenih rečenica u nasljeđe nam je, smatra se, ostavio Sokrat. Oduvijek je bilo „problematične“ djece, samo se odjednom čini kao da ih je sve više, a njihovi „nestašluci“ sve opasniji. Činjenica je da napadi učenika na učenika u kojem moraju intervenirati policija i hitna pomoć, oštećivanje javnih površina i pojačan broj incidenata mlađih maloljetnika, možda ipak sugeriraju da poluge sustava za borbu s porastom maloljetničkog nasilja nisu primjerene, a od doba Sokrata ipak su se stvari znatno pogoršale.

Nedavni incidenti u Zagrebu, kada su roditelji u naselju Dubrava organizirali prosvjed i tražili da se njihovu djecu zaštiti od vršnjaka kojima „nitko ne može ništa“, dok se „ne dogodi veće zlo“, tjeraju nas na razmišljanje o prevenciji, ali i o kaznama za takvo delinkventsko ponašanje.