Posljednjih se dana mnogo govori o transparentnosti i izjednačavanju plaća žena i muškaraca, novoj dužnosti poslodavaca da pri razgovoru za posao potencijalnom zaposleniku kažu početnu plaću ili raspon za njegovo radno mjesto, o mogućnosti prenošenja dijela godišnjeg odmora na dulji rok nego što je to moguće danas. Za sada je to sve popis želja koje se tek se trebaju pretočiti u izmjene Zakona o radu, najavljene iz resornog ministarstva. Da će zakon biti mijenjan jasno je kao dan, jer se do 7. lipnja iduće godine mora uskladiti s Direktivom Europske unije o transparentnosti plaća, koja je stupila na snagu pretprošle godine. Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekli su da je radna skupina u osnivanju i da će sve odredbe koje će se mijenjati biti u dogovoru sa socijalnim partnerima, a kako će neki detalji biti riješeni, znat će se tijekom idućih godinu dana.
Za sada iz tog ministarstva navode da je razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj pretprošle godine iznosila 7,4 posto, dok je prosjek EU-a 12 posto. Poslodavci će ubuduće morati izvještavati o razlikama u plaćama na temelju kategorija propisanih zakonom. Tako će morati strukturirati plaće po platnim razredima, objediniti slična radna mjesta iste vrijednosti sukladno stručnoj spremi i odgovornosti pa će se na taj način uspoređivati plaće muškaraca i žena. Sve je to posao radne skupine u kojoj će socijalni partneri definirati jasne upute kako će ta razrada platnih skupina izgledati i koje će biti obveze poslodavaca.
Godišnji odmor
Plaće neće biti javno objavljene nego će poslodavci dostavljati podatke o plaćama prema platnim razredima Ministarstvu rada koje će ih analizirati, a za razliku u platnoj skupini veću od pet posto, poslodavci će se morati očitovati. Izmjenama zakona će se odrediti koje će nepravilnosti biti sankcionirane kroz upravne i prekršajne mjere.
Nove obveze koje poslodavcima tek treba propisati neće predstavljati velika dodatna opterećenja jer će izvještaje o razlikama u plaćama između žena i muškaraca morati podnositi svake tri godine ovisno o veličini poslodavaca, kažu iz Ministarstva rada i objašnjavaju da EU direktiva ne propisuje da će sve plaće biti javne, nego se izbjegava praksa da poslodavac od radnika traži da ne govori o visini svoje plaće nekome izvan kruga samog poslodavca.
Iduće ćemo godine znati što će biti s prenošenjem godišnjeg odmora i produljenjem roka za korištenje staroga godišnjeg odmora koji se prema sadašnjim propisima treba iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, a Marin Piletić, ministar rada, izjavio je da će sa socijalnim partnerima naći najbolje rješenje da se u određenim djelatnostima predvidi takva mogućnost njegova korištenja. Konvencijom Međunarodne organizacije rada propisuje da se dio plaćenoga godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju od najmanje dva radna tjedna mora omogućiti i iskoristiti najkasnije u roku od godinu dana, dok se ostatak može koristiti tijekom 18 mjeseci od kraja godine u kojoj je ostvareno pravo na odmor.
Rokovi
Europska direktiva o jednakosti plaća koju Hrvatska mora unijeti u zakonodavstvo traži da poslodavci s više od 100 zaposlenih moraju objavljivati izvješće o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, a ako izvješće otkrije razliku u plaćama veću od pet posto, koja se ne može opravdati objektivnim kriterijima, od tvrtki će se tražiti da poduzmu mjere u obliku zajedničke procjene plaća u suradnji s predstavnicima radnika. Poslodavci s više od 150 zaposlenih prvo izvješće trebaju podnijeti do 7. lipnja 2027. godine, a poslodavci koji zapošljavaju od 100 do 150 ljudi prvo izvješće podnose 7. lipnja 2031. To obvezu nemaju male tvrtke, ali i za njih vrijedi da bi se radnike i radnice trebalo plaćati jednako za isti posao. U direktivi se navodi da članice Unije mogu povećati učestalost izvješćivanja ili uvesti obvezu redovitog izvješćivanja o plaćama za poslodavce s manje od 100 radnika. Poslodavci mogu objaviti ta izvješća na svojim internetskim stranicama ili ih učiniti javno dostupnima na drugi način, na primjer, uključivanjem u izvješće poslovodstva.
Direktivom se radnicima osigurava pravo da od poslodavca zatraže informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima po spolu za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Poslodavci će tako morati svake godine obavijestiti sve radnike o njihovu pravu na takve informacije te na njihov zahtjev dostaviti tražene informacije. Direktivom da će u slučajevima kada su radnici podnijeli tužbu za diskriminaciju u plaćama poslodavac morati prikupiti dokaze i dokazati suprotno, a ako je sud utvrdio da je zaista došlo do povrede prava na jednaku plaću, poslodavac će biti dužan platiti odštetu. Predviđeno je da rok zastare za podizanje tužbi mora biti najmanje tri godine te će prestati teći ili se prekinuti čim tužitelj pokrene tužbu ili najavi tužbu poslodavcu, predstavniku radnika, inspektoratu rada ili tijelu za jednakost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....