Ured europskog javnog tužitelja, skraćeno EPPO, u "modi je", a glavna europska tužiteljica, Rumunjka Laura Kövesi, nešto kao hrvatska božica pravde. Kako drukčije tumačiti činjenicu da su naši građani prvi po podnošenju prijava za zloupotrebe novca iz EU fondova u Europi!
Lani smo tako čak 433 puta Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu prijavili sumnje u marifetluke s novcem iz fondova Europske unije. Po ovom neslavnom rekordu, drugoplasirana je Belgija, s upola manje prijava od nas, njih 221, velika Njemačka sa 199, Bugarska sa 179 i Rumunjska 156.
Interesantno je da EPPO-u stižu prijave za zloupotrebe vezane s novcem europskih poreznih obveznika, čak i iz država u kojima EPPO nema svoj ured, odakle su 2024. došle 132 prijave, a još njih 279 adresirano je iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Pogrešan dojam
Po toj logici, ispada da se u Hrvatskoj europski novac krade leva-leva. Je li baš tako?
– Nije, jer kad se god otvori istraga EPPO-a u Hrvatskoj, i kad nas o tome nadugo i široko izvijeste mediji, stječe se pogrešan dojam da se samo u nas zloupotrebljava novac iz fondova EU-a što, naravno, nije istina. Takve se istrage stalno vode u svim državama članicama EU-a i dobro je da se vode kako bi se poslala jasna poruka što čeka one koji kane zloupotrebljavati zajednička sredstva iz EU blagajne – kaže splitski odvjetnik Mišo Živaljić.
Interesantno je da hrvatski građani prednjače u podnošenju prijava Uredu europskog javnog tužitelja.
– Najvjerojatnije je to zato jer nemaju dovoljno vjere u naše pravosuđe, koje smatraju inertnim i očito nedovoljno efikasnim. S jedne strane ne prijavljuju nezakonitosti DORH-u vjerojatno u onoj mjeri u kojoj bi to trebali realno raditi, ali zato to revno čine kada je EPPO u pitanju. Bez sumnje imaju puno više povjerenja u europske od državnih institucija – veli Živaljić.
No građani često EPPO zasipaju prijavama koje nisu u njegovoj nadležnosti, "nemaju struje, a žale se vodovodu". Naravno da onda EPPO takve prijave odbacuje. "Buca" se na veliko: lani je središnji ured EPPO-a odbacio 1770 prijava, od ukupno njih 2194. Lokalni uredi dobili su 300 prijava za slučajeve koji nisu u njihovoj nadležnosti.
Paralelne istrage
Zato, ako sumnjate na zloupotrebe EU novca, evo u kojim slučajevima i na koji način takvo što možete i prijaviti: "EPPO je nadležan za podizanje optužnica u slučaju kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije. Riječ je o radnjama koje su počinjene s namjerom, takozvanim kaznenim djelima iz PIF-a (Direktive o zaštiti financijskih interesa), kao što su prijevara, korupcija, pranje novca i pronevjera, koja mogu negativno utjecati na novac poreznih obveznika EU-a. Ta kaznena djela iz PIF-a navedena su u Direktivi (EU) 2017/1371, kako je provedena u okviru nacionalnog prava. EPPO je nadležan i za kaznena djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji ako je u središtu njezinih aktivnosti počinjenje kaznenog djela iz PIF-a. EPPO je nadležan za navedena kaznena djela u sljedećim slučajevima: ako su počinjena, u cijelosti ili djelomično, na teritoriju jedne države i ako su počinjena, u cijelosti ili djelomično, na teritoriju jedne ili nekoliko država članica EU-a koje sudjeluju u EPPO-u. Dalje, ako ih je počinio državljanin neke od država članica EU-a koje sudjeluju u EPPO-u, i ako ih je počinila osoba na koju su se primjenjivali Pravilnik o osoblju ili Uvjeti zaposlenja za osoblje EU-a."
Iz navedenog ispada da je sve do kraja jasno, no onda USKOK i EPPO pokrenu istragu oko istog slučaja, primjerice onoga u koji je upleten sad već bivši ministar zdravstva Vili Beroš, i ispadne da se ne zna tko pije, a tko plaća, pa jedni drugima ometaju istragu?!
Europski tužitelji rade svoje, a USKOK, odnosno državni tužitelji, istražuju iste aktere nadmećući se s EPPO-om tko će prvi završiti posao?!
Umjesto suradnje, dolazi do prijepora o nadležnosti, a onda se glavni državni tužitelj Ivan Turudić osjeća pozvanim presuditi o tome tko ima pravo u svakom pojedinačnom slučaju voditi istragu. Naime, teško je podvući liniju razdvajanja kad se često radi o malverzacijama sredstvima iz fondova EU-a i onima iz državnog proračuna.
– Upravo zato glavni državni odvjetnik o tome ne bi smio odlučivati, već sudsko tijelo koje bi se u slučajevima koji su rubni postavilo kao neovisan arbitar. To je jedini način da se izbjegnu situacije kojima smo svjedočili. Ovo što sad imamo nije idealno. To bi svakako trebalo mijenjati – predlaže Mišo Živaljić.
Istog je mišljenja i Laura Kövesi, glavna europska tužiteljica, kojoj se ovdje očito više vjeruje nego DORH-u i USKOK-u, jer nije involvirana u dnevnopolitičke obračune. A da te prijave nisu neosnovane, potvrđuju brojke iz 2024., koje kažu da je Hrvatska lani bila među 19 zemalja u kojima je EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu.
Odvjetnik Živaljić ima pravo i kad veli da Hrvatska nije iznimka što se tiče zloupotrebe EU sredstava, jer imovina se zamrzavala i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
Prijavite nezakonitosti
Kako treba gledati na rad EPPO-a? Je li suvišan u zemljama u kojima pravosuđe dobro funkcionira? Treba li nama uvijek neka vrsta monitoringa?
– I jedno i drugo. Uvođenje reda uvijek je dobrodošlo, a nema zemlje u kojoj nema problema s provođenjem i poštovanjem zakona. Priličan broj država vodi bitku i s neplanskim trošenjem sredstava iz fondova EU-a, a to, ponavljam, nije naša specifičnost, ali da hrvatski građani očekuju da i naše pravosuđe hitrije reagira kad su u pitanju nezakonitosti, to je činjenica, i baš zato nam je uvijek potreban netko sa strane tko će ovdje uvoditi reda. U svakom slučaju, bolje da ga se uvodi nego da se to ne radi, ma tko i za koji slučaj bio nadležan – smatra Živaljić.
U 2024. EPPO je blokirao 1,53 milijarde eura u slučajevima za koji su pokrenuti postupci zbog sumnje u malverzacije EU novcem.
Odgovor zašto toliko puno prijavljujemo zloupotrebe EU sredstvima, leži i u tomu da ih je moguće napraviti online.
Ako se odlučite na to jer smatrate da imate saznanja o nezakonitostima, popunjavat ćete mrežni elektronički obrazac, a nakon toga primiti potvrdu primitka u kojoj će biti naveden registracijski broj prijave kaznenog djela, koji služi u svakoj daljnjoj komunikaciji s EPPO-om.
Ako u EPPO-u utvrde da je slučaj u njihovoj nadležnosti i da se radi o osnovanim sumnjama, prijavitelj može biti naknadno kontaktiran kako bi se od njega, a za račun istrage, doznalo što više bitnih podataka.
Za sada Rumunjka Kövesi i njezini hrvatski kolege iz EPPO-ova ureda u Zagrebu rade odličan posao, što potvrđuju mjerodavna izvješća iz Bruxellesa. Tako šalju poruku lopovima da nije uputno uvlačiti ruku u EU džep.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....