Milorad Pupovac: Velika šteta je za ‘moj‘ Benkovac što su ljudi neviđeno grubo i nasilno spriječili održavanje festivala

Povodom najave mogućeg preslagivanja nove saborske većine s HDZ-om, ali bez Domovinskog pokreta, i prosvjeda braniteljskih udruga protiv festivala u Benkovcu Nacional je razgovarao s Miloradom Pupovcem, sedamdesetogodišnjim sveučilišnim profesorom, predsjednikom srpskog SDSS-a i saborskim zastupnikom.

Na pitanje bi li se troje zastupnika SDSS-a priključilo toj novoj većini Andreja Plenkovića, Pupovac nije dao decidiran odgovor. Ograničio se tek na podatak da s njima u SDSS-u o tome nitko nije razgovarao. Govoreći o festivalu u Benkovcu, podsjetio je i na svoje odrastanje u Ravnim Kotarima.

Pupovac je rođen u Benkovcu i poznat je kao izvrstan govornik hrvatskog jezika. Studij filozofije i lingvistike završio je 1979. u Zagrebu, a 1983. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani obranio je magistarski rad pod naslovom „Lingvistika i ideologija“. Doktorsku disertaciju „Jezik i djelovanje“ obranio je 1986. na matičnom zagrebačkom fakultetu. Bio je zaposlen na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Lucija Ocko/Cropix

U Benkovcu je skupina branitelja spriječila održavanje festivala Nosi se. Navodno su se usprotivili predstavi Olivera Frljića i emitiranju „Mirotvorca“, dokumentarca prema scenariju Drage Hedla o ubojstvu načelnika policije u Osijeku Josipa Reihl-Kira. On je pokušavao spriječiti rat u Hrvatskoj početkom devedesetih, a likvidirao ga je u sačekuši Antun Gudelj, povratnik iz Australije. Festival u Benkovcu je simbolično i vaš festival. Vi ste porijeklom iz Benkovca.

- Točno je da sam porijeklom s područja Benkovca koji je, a i cijeli Ravni Kotari, važno mjesto u mom odrastanju i onome što nosim iz tog zavičaja mojeg rođenja i djetinjstva. Taj festival nije mi blizak samo zato što se održava u Benkovcu, nego zato što ga posjećuju i meni bliske osobe i što godinama udruga Vlajter-ego sa svojim koncertima, a zadnjih godina i Nosi se sa svojim predstavama i filmskim projekcijama, mijenjaju njegov kulturni krajolik. Blizak mi je zbog toga što obogaćuje Benkovac i čini ga poznatim i po toj ljetnoj kulturnoj, muzičkoj, kazališnoj i filmskoj produkciji. Velika šteta je za Benkovac što su ljudi, kojima se ta vrsta kulturne produkcije ne sviđa, neviđeno grubo i nasilno spriječili održavanje festivala.

Luka Gerlanc/Cropix

Čemu onda prosvjed branitelja koji su spriječili održavanje festivala Nosi se? Ako je naziv festivala bio provokativan, iza njegova programa bila je želja da se otvori perspektiva u hrvatskom društvu nečim što pledira dijalogu.

- Što se tiče naziva festivala i njegova programa, fraza „nosi se“ može imati i značenje da je „nešto u skladu s trendom, da se nosi“, a ne samo kao retoričko odbijanje nekoga ili nečega. Možda se i u ovoj fazi imenovatelj poigrao dvostrukom konotacijom. Bilo kako bilo, festival je nedvosmislen izraz slobodnog umjetničkog iskaza koji nema teret historijskih značenja. Prosvjed je rezultat nespremnosti i nesposobnosti da se prihvati dijalog. Vjerojatno i uvjerenja da se o ratu, o domovini i drugim velikim imenima ne može i ne smije razgovarati.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.