Američki mediji pozivajući se na američke obavještajne izvore pišu kako Izrael sprema udare na iranska nuklearna postrojenja, a Iran odmah odgovara kako će on na te napade odgovoriti “odlučno i razorno”. Opet. Sve već viđeno i pročitano.
S obzirom na najnovije kretanje stvari u odnosima Izrael – Iran, koji umnogome opterećuju Bliski istok, ali i svijet, porazgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom, stručnjakom za Iran i Bliski istok.
– Trenutna napetost između Izraela i Irana pokazuje znakove eskalacije u sljedećim tjednima, s izraelskim pripremama za mogući napad na iranska nuklearna postrojenja i odgovorom iranskim prijetnjama. Obavještajni podaci SAD-a ukazuju na vježbe izraelskih snaga, što sugerira planiranje napada na iranske nuklearne objekte. Izraelski dužnosnici, uključujući ministra obrane Israela Katza, otvoreno su izrazili spremnost da “eliminiraju egzistencijalnu prijetnju”.
Dodatan pritisak
Pregovori SAD-a i Irana o nuklearnom sporazumu pod Trumpovom administracijom dodatno povećavaju pritisak. Izrael smatra da bi sporazum koji ne uklanja sve iranske zalihe urana bio neprihvatljiv, što bi moglo potaknuti unilateralnu akciju, unatoč tome (a možda i upravo zato) što bi Trump možda postigao dogovor s Teheranom.
Kalkulacije premijera osumnjičenog za ratne zločine Benjamina Netanyahua pokazuju se sve lošijima, čemu svjedoče i jasni potezi većine zemalja NATO-a (Kanada, Francuska, Velika Britanija), ali ne i nekih najvažnijih (izraelski veliki partner i dalje je Njemačka, pa i Italija, da ne spominjemo i neke manje poput Hrvatske). Napad na Iran mogao bi ipak ujediniti Zapad u zaustavljanju ratne mašinerije izraelskog premijera, ističe Obućina.
Je li Iran sposoban odgovoriti, kako prijeti?
– Iran posjeduje arsenal koji može pogoditi Izrael i američke baze u regiji, uz podršku Rusije i Kine kroz zajedničke vojne vježbe. Teheran također upozorava da bi napad doveo do regionalnog rata koji bi zahvatio Libanon, Gazu i Zaljev. Prema IAEA-i, Iran drži gotovo 275 kilograma urana obogaćenog na 60%, što je dovoljno za proizvodnju do šest nuklearnih bombi ako se dodatno obogati, ali, ako je vjerovati Iranu i njegovoj političko-vjerskoj eliti, proizvodnja nuklearnog naoružanja je zakonom i vjerom zabranjena, kazuje Obućina.
Putin je ponudio posredovanje, dok je Trump uputio pismo iranskom vjerskom vođi Hameneiju s prijetnjom i pozivom na pregovore.
– Iran, međutim, odbija pregovore “pod prijetnjama” i sumnja u ruske motive. Teheran smatra da Moskva želi spriječiti približavanje SAD-a i Irana kako bi očuvala vlastiti utjecaj, govori Obućina.
Trostruki scenarij
Koji su mogući scenariji?
– Mogući scenarij je po meni trostruk. Prvo, Izrael bi mogao izvesti zračne udare na ključne lokacije (npr. Natanz ili Fordo), što bi izazvalo iransku odmazdu preko Hezbolaha u Libanonu ili raketnih napada na Izrael. SAD bi mogao pojačati obrambene sustave u regiji, ali izbjegavati izravno sudjelovanje.
Drugo, Hezbolah i jemenski Huti mogli bi pojačati napade na Izrael i američke ciljeve, dok bi Iran ciljao na naftnu infrastrukturu u Zaljevu, izazivajući skok cijena nafte (što se već dogodilo nakon najnovijih izvješća).
Manje vjerojatno bez izravne američke podrške, ali moguće ako Iran pogodi strateške ciljeve u Izraelu. U tom slučaju, SAD bi se mogao uključiti, što bi dovelo do šireg rata s globalnim ekonomskim šokovima.
Kome je u cilju onda gađati Iran?
– Samo Netanyahuu, jer takav potez ne bi pomogao ni Izraelu, ni SAD-u, Rusiji ili bilo kome u regiji ili na svjetskoj razini. Samo bi izraelski premijer mogao dalje biti na vlasti, osumnjičen za strahotne zločine na Međunarodnom kaznenom sudu, kao i za velik kriminal na izraelskim sudovima, rekao je Obućina.
Što bi se u “idealnom svijetu” trebalo dogoditi da na Bliskom istoku zavlada mir, u toj “košnici oružja i nasilja”?
– Logika izraelsko-palestinskog sukoba je trojaka. Prvo, sve bliskoistočne zemlje temelje svoje vanjske politike djelomično na tom sukobu i mnoge političke ideje i stranke se zasnivaju na njemu, pa im nije u cilju da taj sukob doista prestane.
Drugo, velik broj lobista u SAD-u i drugim zemljama ovise o novcu koji daju Izrael i islamske države, a opet vezano za taj sukob. Kad bi sukob prestao, mnogi ljudi bi ostali bez novaca, osobito američki kongresmeni i senatori.
Treće, velika oružana industrija zasniva se na potrebi, a ovaj sukob odražava tu potrebu. Idealno, moralo bi nestati novaca, lobiranja i oružja da bi sukob prestao, rekao je Obućina.
Dakle, ništa od prestanka tog sukoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....