Njemački vojni stručnjaci upozoravaju na to da niz kibernetičkih napada, sabotaža i dezinformacijskih kampanja kojima je ta zemlja bila izložena u posljednjih nekoliko mjeseci može značiti uvod u znatno ozbiljniji sukob. Oni smatraju da se takve hibridne prijetnje više ne tretiraju kao izolirani incidenti, nego kao dio šire strategije koja bi mogla prerasti u otvoreni vojni konflikt.
U tom kontekstu Njemačka intenzivno prilagođava svoje obrambene planove, svjesna da bi u slučaju većeg sukoba unutar NATO saveza zauzela ključnu ulogu. Zemlju se vidi kao glavno logističko središte i tranzitni koridor za savezničke trupe, što je istovremeno čini jednom od prvih meta mogućih napada.
Prema pisanju Politica, koji se poziva na povjerljivi njemački vojni dokument, u ratnom scenariju Njemačka bi već u ranoj fazi sukoba bila izložena snažnom pritisku. Dugometni konvencionalni napadi bili bi usmjereni ne samo na vojne ciljeve, nego i na civilnu infrastrukturu, prometne mreže, energetiku, zdravstveni sustav i druge ključne segmente funkcioniranja države.
Procjena je sadržana u Operativnom planu za Njemačku (OPLAN), dokumentu koji opisuje kako bi Berlin organizirao obranu zemlje u slučaju većeg sukoba unutar NATO saveza.
Ovo planiranje odražava širu promjenu u pristupu Njemačke, koja je preuzela ključnu ulogu u logistici i planiranju pojačanja za savez, dok Rusija postaje sve agresivnija prema europskim članicama NATO-a nakon punog vojnog napada na Ukrajinu prije gotovo četiri godine.
Dokument upozorava na to da hibridne prijetnje „mogu u temelju pripremati vojni sukob“. Umjesto da se cyber-operacije ili kampanje utjecaja smatraju sporednim pritiskom, plan ih stavlja izravno u kontekst vojnog eskaliranja, prenosi Politico.
Ovakva procjena ima konkretne posljedice za ulogu Njemačke u budućim sukobima. Dokument opisuje Njemačku kao operativnu bazu i tranzitni koridor za NATO-ove trupe, koje bi bile među prvima pod pritiskom, osobito zbog uloge Berlina kao glavnog logističkog središta saveza.
Povjerljivi dokument na 24 stranice predstavlja tzv. lakšu verziju plana, koja ima cilj koordinirati civilne i vojne aktere te definirati Njemačku kao ključnu točku za kretanje savezničkih snaga.
U slučaju sukoba Njemačka bi postala „prioritetna meta konvencionalnih napada dugometnim oružjem“, usmjerenih kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu.
OPLAN definira model eskalacije u pet faza, od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne obrane i kolektivne obrane NATO-a, do postkonfliktnog oporavka. Trenutačno se Njemačka nalazi u prvoj fazi, fokusirajući se na izgradnju zajedničke slike prijetnje, koordinaciju između vlade i pripremu logistike i mjera zaštite.
Plan također predviđa značajno širu ulogu domaćih vojnih snaga. Jedinice za unutarnju sigurnost imaju zadatak štititi ključnu infrastrukturu, osigurati kretanje trupa po teritoriju i podržavati održavanje državnih funkcija dok se borbene jedinice raspoređuju drugdje.
Civilne strukture smatraju se ključnim za uspjeh vojnih operacija. Transportne mreže, energetska opskrba, zdravstvene usluge i privatni izvođači višestruko su spominjani kao prijeko potrebni za provedbu plana. Dokument naglašava da „brojne aktivnosti zahtijevaju podršku civilnog sektora“, bez koje plan nije izvediv.
Posljednjih mjeseci Njemačka i njezini saveznici suočavaju se s nizom hibridnih napada koji odražavaju scenarije opisane u OPLAN-u. Savezne vlasti bilježe rast ruskog špijunažnog djelovanja, cyber-napada i kampanja utjecaja usmjerenih prema političkim institucijama, kritičnoj infrastrukturi i javnom mnijenju. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je Njemačku kao „dnevnu metu hibridnog rata“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....