StoryEditorOCM
Politikapresudan utjecaj

Tko ima stvarnu vlast, a tko je samo fikus? Evo kolika je moć u rukama gradonačelnika, a što mogu vijećnici

Piše Zoran Šagolj
3. lipnja 2025. - 17:27
Samo 6,2 posto ispitanika smatra da gradonačelnik ili općinski načelnik nema utjecaj na rad lokalne vlastiTom Dubravec/Cropix

Tko ima presudan utjecaj na vijećnike i kako se donose odluke unutar predstavničkih tijela na lokalnoj razini? Tim pitanjem pozabavile su se dr. Dubravka Jurlina Alibegović i dr. Sunčana Slijepčević s Ekonomskog instituta Zagreb, a njihov rad objavljen je uoči drugog kruga lokalnih izbora, održanih prošle nedjelje.

Autorice su u tu svrhu provele anketno istraživanje, koje je obuhvatilo gotovo 500 vijećnika u posljednjim sazivima gradskih i općinskih vijeća diljem Hrvatske.

Prema rezultatima tog istraživanja, članovi općinskih i gradskih vijeća prepoznaju višeslojnu strukturu utjecaja unutar lokalne vlasti, pri čemu ipak ključnu ulogu pridaju izvršnoj vlasti (gradonačelniku ili općinskom načelniku), dok predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće) ocjenjuju kao važnog, ali ipak sekundarnog aktera.

Konkretno, 64,9 posto ispitanika smatra da gradonačelnik / općinski načelnik ima velik utjecaj na rad lokalne vlasti, dok 27,5 posto smatra da je taj utjecaj umjeren ili slab. Samo 6,2 posto ispitanika smatra da gradonačelnik ili općinski načelnik nema utjecaj na rad lokalne vlasti.

image

Dubravka Jurlina Alibegović

Sandra Šimunović/Cropix

Presudne ovlasti

– Lokalni vijećnici najčešće smatraju da gradonačelnik ili općinski načelnik ima velik (često i presudan) utjecaj na lokalnu vlast, i to s punim pravom. Svoje mišljenje temelje na zakonom utvrđenoj snazi izvršnih ovlasti. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, gradonačelnik/načelnik nositelj je izvršne vlasti u jedinici lokalne samouprave i ima ključne ovlasti – predlaganje i izvršenje proračuna, donošenje plana razvoja, upravljanje općinskom/gradskom imovinom, vođenje lokalne samouprave (imenovanja, zapošljavanja, raspodjela i organizacija lokalnih poslova), provođenje urbanističkih i infrastrukturnih projekata, odlučivanje o javnim natječajima, javnim poduzećima, koncesijama i dr. Navedene ovlasti daju načelniku/gradonačelniku operativnu, financijsku i političku moć – navode autorice s EIZ-a.

image
Screenshot/Ekononski institut Zagreb

Važnim smatraju i da gradonačelnik/načelnik kod nas ima samostalnost u odnosu na vijeće jer su ga izravno izabrali građani, što mu daje poseban politički legitimitet. U praksi, ako ima većinu u vijeću, može brzo i efikasno donositi odluke bez znatnog otpora. Kad je, pak, u manjini, njegovo pravo da predlaže proračun i provodi izvršne odluke omogućuje mu jak utjecaj.

Ništa manje važno nije ni to što gradonačelnik/općinski načelnik ima kontrolu nad lokalnim službenicima i namještenicima, jer imenuje pročelnike i rukovodi organizacijom i radom gradskih/općinskih upravnih tijela. Ima utjecaj na zapošljavanje, raspodjelu sredstava i donošenje provedbenih akata. Vijećnici stoga smatraju da to znači da "drži poluge moći" (administraciju, proračun i lokalne projekte). Gradonačelnik je, ništa manje važno, javno lice lokalne vlasti, pa ima simbolički i medijski utjecaj jer je najvidljiviji u medijima, predstavlja općinu ili grad na događanjima, a često ima odlučujuću riječ u javnim istupima, krizama i investicijama.

image
Screenshot/Ekononski institut Zagreb

Politička disciplina

– Gradonačelnici/načelnici imaju mogućnost političkog pritiska naročito kad gradonačelnik kontrolira većinu u vijeću (što je često slučaj) pa on može utjecati na dnevni red sjednica, koordinirati ili ograničavati inicijative vijećnika i kontrolirati glasanja kroz političku disciplinu. Lokalni vijećnici smatraju da gradonačelnik/načelnik ima velik utjecaj na lokalnu vlast jer ima široke i operativne ovlasti koje proizlaze iz zakona, kontrolira proračun i upravna tijela, ima politički i medijski legitimitet, a u mnogim sredinama stvarno dominira nad vijećem – pokazalo je spomenuto istraživanje.

image
Tom Dubravec/Cropix

Ipak je interesantno da svuda u zemlji nije isto mišljenje lokalnih vijećnika u pogledu utjecaja gradonačelnika / općinskog načelnika na lokalnu predstavničku vlast, pa i na njih same. Tako čak 91,7 posto ispitanih iz Virovitičko-podravske županije smatra da gradonačelnici/načelnici imaju velik utjecaj na rad lokalne vlasti, Taj je postotak 41,2 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najmanji je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, svega 25 posto.

S druge strane, lokalni vijećnici često smatraju da predsjednik općinskog/gradskog vijeća nema značajan utjecaj na lokalnu vlast zbog nekoliko strukturnih, političkih i praktičnih razloga. Mišljenje se temelji na realnim ograničenjima ovlasti predsjednika vijeća u hrvatskom sustavu lokalne samouprave.

– Ograničene su formalne ovlasti predsjednika vijeća, koji nema izvršne ovlasti i njegova je uloga uglavnom proceduralna i organizacijska (saziva sjednice, predlaže dnevni red, vodi sjednice, potpisuje akte koje vijeće usvoji), a odluke koje oblikuju lokalnu politiku i razvoj donosi izvršna vlast (gradonačelnik ili općinski načelnik), a ne predsjednik vijeća. U hrvatskom sustavu lokalne samouprave postoji dominacija izvršne vlasti (gradonačelnik/općinski načelnik). U Hrvatskoj je lokalna vlast izrazito personalizirana, s gradonačelnicima/općinskim načelnicima koji imaju značajne ovlasti (predlažu proračun, odlučuju o financijama, imovini, zapošljavanju, vode gradska/općinska upravna tijela). U odnosu na to, predsjednik vijeća nema instrumente za operativno upravljanje, pa vijećnici s razlogom smatraju da mu je utjecaj ograničen – navode dr. Jurlina i dr. Slijepčević.

image
Paun Paunovic/Cropix

Formalna funkcija

Po njihovu mišljenju, stranačka lojalnost i politička kontrola važne su za percepciju lokalnih vijećnika o utjecaju na lokalnu vlast. Predsjednici vijeća često dolaze iz vladajuće stranke ili koalicije, te su podložni političkom usklađivanju s gradonačelnikom. Zato u mnogim slučajevima predsjednik vijeća ne djeluje neovisno, nego usklađeno s izvršnom vlasti, što dodatno umanjuje njegovu percepciju kao samostalnog aktera. Razlika je i između formalne i stvarne moći predsjednika vijeća u tome što on ima formalnu funkciju predsjednika vijeća, ali u praksi ne donosi političke odluke, nego to čine vijećnici glasanjem, a strateški smjer određuje izvršna vlast. Vijećnici stoga često vide predsjednika kao moderatora, a ne kao aktera s utjecajem na sadržaj odluka. Predsjednik vijeća zapravo ima pasivnu ulogu u iniciranju politika, zaključak je.

Sve ove brojke mogu puno toga sugerirati akterima lokalne političke scene idućih dana i tjedana kad se budu sazivala nova vijeća, jer u čitavom nizu gradova i općina nakon izbora ostalo je nejasno kako će se formirati većina i vladajuće koalicije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2025 14:32