Plavokosa galeristica s Floride, kolekcionarka i filantropkinja koja se bavi prodajom umjetnina u dobrotvorne svrhe. Točnije, za zanemarenu i zlostavljanu djecu. Ujedno – u čitavoj priči vjerojatno i najvažnije – i velika prijateljica američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je Nicole McGraw, kandidatkinja za novu veleposlanicu SAD-a u Hrvatskoj. Ona bi, pretpostavlja se do lipnja, trebala u Zagrebu zamijeniti Nathalie Rayes, demokratkinju koja je na toj dužnosti nešto više od godinu dana.
Kadrovski zaokret bio je očekivan jer svaka administracija želi na poziciju dovesti svoje kadrove. No nosi li on sa sobom i promjenu u politici SAD-a prema Hrvatskoj?
Iz svjedočenja Nicole McGraw pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata jasno je da će težište biti na izgradnji Južne plinske interkonekcije od Hrvatske do BiH. Trumpu je u interesu prodati što više "američke energije". I očito želi Rusiji izbiti iz ruku poziciju jedinog opskrbljivača plina u regiji.
Pritom je, osim ekonomske diplomacije, istaknula i suradnju u hrvatskim lukama i telekomunikacijama te kulturi. Dok na pitanje hoće li se zalagati za to da se Draganu Čoviću, vođi Hrvata u BiH, zbog blokade projekta plinske interkonekcije uvedu sankcije – ili iz nepoznavanja situacije ili iz taktike – nije dala decidiran odgovor.
Hrvatska je iz Trumpove vizure država koja igra glavnu ulogu za stabilnost u regiji. Što prevedeno znači da se na Zagreb iz Trumpova ljetnikovca u Mar-a-Lagu na Floridi vjerojatno gleda kao na efikasan alat za pritisak na bosanskohercegovačke Hrvate.
– SAD i Hrvatska imaju korektne odnose bez otvorenih problema. U prvom Trumpovu mandatu američka administracija gurala je izgradnju LNG terminala na Krku, od čega je Hrvatska imala benefite, iako su kod nas u to vrijeme oko tog projekta postojali otpori.
U tom kontekstu ne trebamo zaboraviti da će i Južna interkonekcija biti spojena na Hrvatsku, pa će i od toga Hrvatska imati koristi – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Trump u drugom mandatu manje govori o pojedinim članicama EU-a, a više gleda Uniju kao cjelinu, pa će to u određenoj mjeri diktirati i odnos prema Hrvatskoj.
Što se pak tiče BiH, problem je, prema njegovim riječima, servilnost Milorada Dodika prema ruskim partnerima, ali i činjenica da se svaki problem u BiH predimenzionira.
– U BiH je sve isprepleteno, a kontrolirani kaos odgovara svima osim samim građanima. BiH je talac Srbije i strateških dogovora koje imaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik. No dogovarali su se tako s Beogradom čelni ljudi Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj pa su na kraju postali moneta za potkusurivanje. I Dodik je napravio dva koraka više nego što je smio i pitanje je kada će, i hoće li uopće, on i njegova obitelj dobiti razrješenje od američkih sankcija. On je naprosto premali igrač da bi to pitanje uopće bilo na Trumpovu meniju – zaključuje Avdagić.
– Nova američka administracija orijentirana je na biznis, a to nije nimalo loše za Hrvatsku, kao što se vidjelo u mandatu veleposlanika Roberta Kohorsta. On nije bio karijerni diplomat, kao što to nije ni buduća veleposlanica, i više se bavio poslovnim odnosima nego politikom. U njegovu mandatu dosta se napravilo na priči o ukidanju viza, što su na koncu demokrati priveli kraju – ističe stručnjak za vanjsku politiku Davor Gjenero.
Zbog toga što Hrvatska ne dobiva karijernu, nego imenovanu diplomatkinju, ne bi se, prema njegovu mišljenju, trebalo previše brinuti.
– To je dobra poruka da SAD ne smatraju Hrvatsku problematičnom državom u kojoj treba profesionalac. Osim toga, u jakim diplomacijama uvijek je pravilo da uz politički imenovanog veleposlanika u pravilu ide snažan drugi čovjek veleposlanstva – naglašava Gjenero.
I Peter Galbraith, danas legendarni američki veleposlanik u Zagrebu, podsjeća naš sugovornik, bio je politički imenovan.
– Galbraith je bio osobni prijatelj predsjednika Billa Clintona, i sin velikog Johna Kenetha Galbraitha, profesora ekonomije i važnog američkog veleposlanika u Indiji. Hrvatska je dobro prošla i s Kohorstom – napominje Gjenero. On ne bježi od činjenice da se Hrvatska još od vremena Galbraitha lakše razumije s demokratima nego s republikancima. Da se demokrati bolje razumiju s Europskom unijom, dok republikanci često idu na konfrontaciju.
No pritom upozorava na još nešto.
– Trumpa se ne bi trebalo čitati doslovno. On nema diplomatskih filtera u izjavama i gura u svom pravcu, no taj pravac ne mora biti nepovoljan za Hrvatsku, pogotovo kada su energenti u pitanju. Trump je prije Angele Merkel razumio da je projekt Sjevernog toka 2 isključivo politički projekt koji je Putin gurao kako bi stvorio preduvjet za rat u Ukrajini. Ta veza za plin tek je sad pukla – podsjeća Gjenero.
Koji je uvjeren da je iznimno važno da američka administracija ukine projekt Družbe.
– To je silno važno za naš Janaf, jer izgradnjom naftovoda od Budimpešte do Pančeva Hrvatska će izgubiti položaj regionalnog "huba" – zaključuje Gjenero.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....