U petak je u hotelu "Radisson Blu" u Splitu održana visoko profilirana konferencija pod nazivom "Europski model federalizma kao odgovor na separatizam i unitarizam", u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu i potpredsjednice Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) Željane Zovko.
Ovaj stručni skup nadovezao se na raniju javnu tribinu održanu u Mostaru pod pokroviteljstvom Hrvatske kulturne zajednice Troplet, te je okupio niz istaknutih aktera iz područja politike, diplomacije, akademske zajednice i medija. Sudionici su kroz argumentiranu i analitičku raspravu adresirali dubinske uzroke aktualne političke krize u Bosni i Hercegovini, kao i moguće pravce njezina prevladavanja kroz primjenu verificiranih europskih federalističkih modela.
Poseban fokus bio je usmjeren na pronalaženje održivih institucionalnih mehanizama koji bi mogli odgovoriti na sve prisutnije prijetnje separatizma i unitarizma – fenomene koji kontinuirano narušavaju ustavnopravnu stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao višenacionalne države. U tom kontekstu predstavljene su komparativne prakse federalno uređenih europskih država, s ciljem sagledavanja njihovih potencijalnih aplikacija unutar bosanskohercegovačkog političkog okvira.
Važnost konferencije
- Ova konferencija daje odgovor na rješenje problema izbornog zakona i Ustavnog uređenja BiH koji traži ispunjavanje osnovne odredbe o legitimnoj zastupljenosti naroda. Federalizam koji je prepoznao Europski parlament još 2014. godine po uzoru na Belgiju jedino je rješenje prema kojem tri konstitutivne zajednice mogu pronaći svoj model suživota. Već dugo godina je Bosna i Hercegovina tempirana bomba na granicama Europske unije. Trenutačna situacija u BiH je problematična, budući da imamo kontinuirani angažman visokih predstavnika koji donosi rješenja koja ne mogu biti nigdje utužena. Već godinama većina uredbi koju su donosili visoki predstavnici išla je na štetu Hrvatima u BiH. Većina promjena Ustava BiH napravili su od Hrvata građane drugog reda u Federaciji, a trećeg reda u Republici Srpskoj - rekla je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu.
Sigurnost građana jedna je od najvažnijih zadaća svake države. Ona podrazumijeva zaštitu građana od kriminala, terorizma i svih ostalih prijetnji, a u Bosni i Hercegovini ona je pod velikim upitnikom.
- Hrvatska ima najdužu granicu s Bosnom i Hercegovinom. U svijetu su 53 aktualna rata, migrantski valovi u budućnosti čine Republiku Hrvatsku i granicu Europske unije itekako problematičnom za održavanje sigurnosti. Zbog toga je za RH od najvećeg značaja da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju - što, kako kaže Zovko, u trenutačnoj situaciji nije isključivo ako pogledamo ukrajinski kandidatski status.
Iskrivljena slika
Značaj konferencije je nemjerljiv, jer kako nam kažu sugovornici, nisu sigurni da građani Hrvatske uopće imaju potpune i realne informacije o stanju u Bosni i Hercegovini.
- "Političko Sarajevo" servira informacije koje se prenose u medijima u Hrvatskoj i onda se stvara potpuno netočna i iskrivljena slika o životu u BiH. U hrvatskim medijima postoji jedna jedina tema vezana za BiH, a to je Milorad Dodik. Stvara se slika da u trenutku kada Dodika više ne bude na vlasti stvari u BiH će biti bolje? Dodik nema alternativu. Ne postoji ni jedna politička opcija ili akter u Republici Srpskoj koji bi prihvatio i pristao na stvari koje "Sarajevo" traži od Republike Srpske. U ovoj situaciji BiH postoji zahvaljujući Hrvatima. Sve tri grupacije, odnosno politički akteri trebali bi reći svoje političke krajnje namjere i dokle su u pregovaranju spremni ići - objasnio je Dražen Barbarić, dekan filozofskog fakulteta u Mostaru.
Članak je napisan u suradnji s Klubom zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....