Ana Brnabić posjetila je Švedsku, gdje je pokušala uvjeriti tamošnje dužnosnike da povuku odluku o ukidanju pomoći vladi Srbije. Tijekom boravka u Stockholmu, Brnabić je "posebnu pažnju" posvetila temi vladavine prava, nastojeći uvjeriti svoje sugovornike da Srbija napreduje na tom području, iako se na prvi pogled ne stječe takav dojam, piše Nova.rs.
Brnabić je prisustvovala prijemu u parlamentu Kraljevine Švedske, u Riksdagu, kod predsjednika parlamenta Andreasa Norléna, a sudjelovala je i na Četvrtom parlamentarnom samitu Međunarodne Krimske platforme. Tijekom boravka u glavnom gradu Švedske razgovarala je i s predsjednikom parlamentarne skupštine OESS-a Sampietrom navodeći da su posebnu pozornost posvetili reformama u području vladavine prava.
Kako Nova.rs doznaje iz diplomatskih izvora, Brnabić je održala i sastanke s predstavnicima Švedske, nastojeći ih uvjeriti da je "vlast u Beogradu posvećena reformama u području vladavine prava" i da je to dovoljan razlog za povlačenje odluke o ukidanju financijske pomoći Vladi Srbije.
Sugovornici Nove ističu da je Brnabić tijekom razgovora tvrdila kako su oporba, mediji i civilni sektor pogrešno informirali međunarodnu javnost o situaciji u zemlji te da "stvari nisu toliko loše kao što se predstavljaju".
Prema riječima njihovih izvora, unatoč njezinim uvjeravanjima, sugovornici su ostali pri stavu da su potrebni konkretni rezultati, a ne obećanja, te da je situacija na terenu daleko od idealne. Također, tijekom razgovora poručeno je da su pitanja vladavine prava i slobode medija ključna kada je riječ o napretku Srbije na putu prema EU-u.
Podsjetimo, Europska komisija objavila je izvješća o proširenju za sve države kandidatkinje, a izvješće o Srbiji najnepovoljnije je od početka pregovora o članstvu. Kako je navedeno u izvješću, najveće primjedbe odnose se na nazadovanje u području demokracije, vladavine prava i slobode medija.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a dva su privremeno zatvorena. Posljednji otvoreni klaster bio je Zeleni plan i održiva povezanost (klaster 4) još u prosincu 2021., što znači da nema napretka u otvaranju novih poglavlja, konstatirala je Komisija, te istaknula da je ritam reformi znatno usporen, posebno u ključnim područjima – vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodi medija i borbi protiv korupcije.
Opća politička situacija u Srbiji, prema izvješću, ostaje potpuno pod dominacijom Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića, koji zadržava kontrolu nad svim granama vlasti.
Odluka Švedske kao posljedica produbljene krize
Vlada Švedske početkom mjeseca odlučila je obustaviti dio financijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmjeriti na jačanje civilnog društva, zbog, kako je navedeno u obrazloženju, pogoršanja stanja vladavine prava, korupcije i slobode medija.
U priopćenju švedskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je "razvoj u Srbiji išao u pogrešnom smjeru – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava".
"Zemlje ne mogu očekivati švedsku potporu ako ne provode reforme i napredak koje od njih očekujemo. Zato sada uvodimo ove promjene", izjavio je ministar za razvojnu suradnju i vanjsku trgovinu Benjamin Dousa.
Tijekom protekle godine, predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, reagirajući na pobunu građana i studenata koja traje više od godinu dana, povukli su niz poteza koji su dodatno urušili povjerenje u ionako slabe institucije u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....