StoryEditorOCM
RegijaKAKVA MUSTRA

Bosanka Šakira uhićena u Italiji, kažu da je najopasnija džeparica koja je hodala Venecijom, Firencom...

Piše VIJESTI SD
6. travnja 2026. - 20:15

Bosanka nadimka Šakira, koju talijanski mediji godinama opisuju kao "kraljicu džeparoša", konačno je pala u Rimu nakon višemjesečnog bijega od pravosuđa. Ova 22‑godišnjakinja, rođena u Rimu, ali bosanskih korijena, smatrala se jednom od najaktivnijih i najnasilnijih članica organizirane mreže džepnih krađa, koja je godinama pratila turističke tokove između Venecije, Milana i talijanske prijestolnice.

‘Kraljica džeparoša‘ koja je terorizirala turiste

Istraga protiv grupe pokrenuta je u Veneciji, gdje su karabinjeri mjesecima dokumentirali niz krađa na štetu turista u najposjećenijim dijelovima grada – na mostovima, u vaporetima, na željezničkoj stanici Santa Lucia i oko Trga sv. Marka. Tužilaštvo u Veneciji je 10. studenoga prošle godine izdalo 23 mjere – kombinaciju uhićenja i zabrana boravka – protiv mreže koju su uglavnom činile žene, specijalizirane za "furti con destrezza", odnosno krađe s posebno vještim odvlačenjem pažnje.

Šakira je tada uspjela pobjeći i od tog trenutka postala je jedna od najtraženijih osoba u istrazi. Prema navodima istražitelja, kretala se između Rima, Milana i Venecije, ciljajući gužve na željezničkim stanicama, u javnom prijevozu i turističkim zonama. Već joj je više puta bio izrečen "divieto di dimora", zabrana boravka u regiji Veneto, no redovito ju je kršila, što potvrđuju deseci prekršenih mjera i više od 60 kaznenih prijava, većinom upravo za džeparenje.

Talijanski mediji opisuju je kao jednu od najodlučnijih i najnasilnijih džeparica: nije oklijevala fizički napasti turiste koji bi je uhvatili na djelu, niti "disciplinirati" vlastite sudionice ako ne bi poštovale dogovoreni modus operandi. U ranijim fazama istrage iskazi maloljetnica, koje je regrutirala u bandu, dodatno su šokirali istražitelje – opisivale su je kao "šeficu" koja im je postavljala dnevnu kvotu i prijetila nožem ako joj ne donesu dovoljno novca. Prema jednom takvom iskazu, maloljetnim djevojkama zadavala je normu od 2500 eura dnevno, uz prijetnju sakaćenjem ako cilj ne ispune: "Ako mi ne doneseš najmanje 2500 eura dnevno, izrezat ću te nožem."

Hapšenje u Rimu i kraj bijega

Šakirin bijeg završio je ovih dana u Rimu. Karabinjeri su je uočili tijekom kontrola u zoni EUR, južnog dijela grada, i uhitili je na temelju naloga proizišlih iz venecijanske istrage. Prema pisanju talijanskih portala, s njezinim privođenjem praktično je kompletirana akcija protiv čitave grupe, koja je posljednjih godina "terorizirala" turiste u Italiji – posebice u Veneciji, gdje su brojne snimke nadzornih kamera i građanskih inicijativa, poput grupe "Non distratti", redovito upozoravale na ista lica koja se vraćaju unatoč zabranama boravka.

Talijanski novinari napominju kako je Šakira već kao dvadesetogodišnjakinja imala 60-65 upisanih kaznenih predmeta. Sada, s 22 godine, iza sebe ima impresivan, ali i porazan "dosje", koji ilustrira kronični problem uličnog kriminala u velikim turističkim centrima.

Džeparenje u Italiji – što kažu brojke

Prema podacima talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova i analizi Il Sole 24 Ore, krađe čine oko 44 posto svih prijavljenih kaznenih djela, a "furti con destrezza" (krađe s vještinom, uključujući džeparenje) bilježe rast od oko 0,6 % na godišnjoj razini.

U velikim gradovima džeparenje je posebno izraženo: u Rimu je 2024. prijavljeno više od 33.000 takvih krađa, dok je u turistički iznimno opterećenoj Firenci zabilježeno više od 11.000 takvih slučajeva, uz godišnji skok od čak 48 %.

Stranci čine više od trećine svih prijavljenih ili uhićenih počinitelja, ali njihova zastupljenost prelazi 60 % kod napada na turiste i džeparenja. 

Kako rade organizirane grupe džeparoša

► Ciljaju gužvu: metro, tramvaj, autobusi, uska turistička šetališta i redovi na ulazima u atrakcije savršena su kulisa za krađu.

► Rade u timovima: jedna osoba odvlači pažnju, druga fizički uzima novčanik ili mobitel, treća ga odmah preuzima i nestaje u gomili – žrtva često ni ne shvati tko ju je točno pokrao.

► Koriste maloljetnike: maloljetnici su često uključeni jer za njih vrijede blaže kaznene mjere, a u nekim slučajevima, kao kod Šakirine grupe, navodno ih se prisiljava na krađu uz prijetnje i dnevne norme.

► Ponovno kršenje zabrana: čak i kad im se izreknu zabrane boravka, mnogi se brzo vraćaju u iste gradove, oslanjajući se na anonimnost u masi turista i sporost sustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. travanj 2026 20:15