Da se imovina ljudi bliskih pojedincima iz vrha vlasti dramatično povećala od 2012. godine, kada je Srpska napredna stranka sa svojim koalicijskim partnerima formirala prvu vladu, potvrđuje i slučaj Miloša Popovića, šefa kabineta aktualne predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, i njegove mlađe sestre Aleksandre Popović, koja je također državna dužnosnica u misiji Srbije pri UNESCO-u. Svakome od njih, otkako su dio establišmenta, uplaćeno je više od milijun eura, otkriva Radar NOVE RS.
Njihov tekst prenosimo u cijelosti:
Milošu Popoviću, koji je bio šef kabineta Ane Brnabić i dok je ona u tri mandata bila predsjednica Vlade Srbije (od lipnja 2017. do ožujka 2024.), jedna strana kompanija iz egzotične zemlje je 2023. godine “pozajmila” milijun eura na rok od nekoliko desetljeća. Novac je na Popovićev račun u jednoj od domaćih banaka legao na temelju ugovora o višedesetljetnom zajmu, koji je on dogovorio s tom stranom kompanijom, a ta pozajmica ovjerena je i kod javnog bilježnika u Beogradu. Formalno, na prvi pogled, sve je napravljeno u skladu s važećim zakonima. Pažnju ipak privlači detalj da je jedna strana kompanija tadašnjem šefu kabineta premijerke Ane Brnabić bila spremna pozajmiti milijun eura, uz obavezu da dužnik taj zajam vrati tek nakon 2050. godine, kada se ovog slučaja možda više neće sjećati ni njegovi akteri, a kamoli nadležni državni organi, koji bi trebali ispitati svaku sumnjivu transakciju. U međuvremenu, 2023. godine, Miloš Popović je za taj novac kupio luksuzni stan u Beogradu na vodi i dva garažna mjesta uz to.
Nikakve istrage o toj “pozajmici” u međuvremenu nije bilo, niti je, po svemu sudeći, Popovića itko išta pitao. Nisu ga provjeravale ni Agencija za borbu protiv korupcije, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, koje su svojedobno prekinule istragu protiv tadašnjeg ministra obrane Aleksandra Vulina, jer je on navodno dokazao da zaista postoji najpoznatija tetka iz Kanade, koja mu je za kupnju stana 2012. godine pozajmila 204.800 eura. I tu aferu su u međuvremenu prekrili zaborav i vrijeme, a nakon što je, prilikom posljednje rekonstrukcije Vlade, ostao bez ministarskog resora, Vulina je Vlada Srbije prošli tjedan “zbrinula” tako što ga je imenovala za novog predsjednika Nadzornog odbora državnog poduzeća Srbijagas.
Za razliku od Miloša Popovića, kojem je strana firma “pozajmila” više od milijun eura, otprilike toliko je i firmi njegove rođene sestre Aleksandre Popović uplatila Privredna komora Srbije. Toliko su navodno koštale “konzultantske usluge” koje je Privrednoj komori pružilo poduzeće HRD pro konsalting, čija je jedina vlasnica Aleksandra Popović, a zakonski zastupnik Zvonko Popović, još jedan član iste obitelji, najvjerojatnije njezin otac. Paralelno s tim, Zvonko Popović je jedini vlasnik još dviju konzultantskih agencija, koje nisu obavezne predavati godišnje financijske izvještaje, a sve su registrirane na istoj adresi u Novom Beogradu.
Tri godine kasnije, Aleksandra ga je postavila za direktora HRD pro konsaltinga, koji je osnovan s uloženih samo 100 dinara u veljači 2013., samo pola godine nakon što je formirana prva vlada SNS-a i SPS-a. Iako godinama ima samo jednog zaposlenog, Privredna komora Srbije uplatila je toj firmi više od milijun eura za navodne konzultantske usluge. Prije toga, godišnji prihodi te firme nikad nisu bili veći od 633.000 eura, barem prema javno dostupnim podacima.
Indikativno je da raspoloživi novac to poduzeće nije trošilo na uobičajene stvari, već je više od četiri petine odlazilo na “nematerijalne troškove”. Još čudnije je da su svi javno dostupni bilansi uspjeha te firme za 2021., 2022. i 2023. apsolutno identični, a za 2024. još nisu objavljeni rezultati. U svima se navodi da su ukupni poslovni prihodi 74,2 milijuna, rashodi 70,2 milijuna, a “nematerijalni troškovi” 59,4 milijuna dinara, odnosno 84,5 posto. Još čudnije – u bilansu za 2022. piše da su u 2021. prihodi bili 7,3 milijuna, rashodi 5,6 milijuna, a nematerijalni troškovi 3,2 milijuna dinara. Novac koji je firmi uplatila PKS, vlasnica je, prema svemu sudeći, trošila tako što je poslovnu karticu HRD pro konsaltinga, koja služi za reprezentaciju, koristila i za šoping, uglavnom za kupnju najluksuznije robe po svjetskim metropolama, od Pariza do Dubaija.
Čak i laicima je jasno da je to nemoguće. Ako je u bilansu za 2022. stajalo da su prihodi bili 74,2 milijuna, kako je moguće da u bilansu za 2023. piše da su prethodne, dakle 2022., bili deset puta manji, samo 7,3 milijuna? I tako iz godine u godinu. Nitko od nadležnih nije primijetio da Aleksandra Popović, kao vlasnica, i Zvonko Popović, kao zastupnik, svake godine Agenciji za privredne registre dostavljaju praktički isti dokument, samo mijenjaju datume.
Dodatna nelogičnost je da se u napomenama uz sve financijske izvještaje navodi isti podatak da je neraspoređena dobit na kraju godine bila 7,3 milijuna dinara, iako je svake godine iskazana ista neto dobit od 3,4 milijuna dinara, a dividenda navodno nije isplaćivana. Da nije riječ o fingiranom izvještaju, ako je neraspoređena dobit na kraju 2021. bila 7,3 milijuna, a u 2022. ostvarena neto dobit od 3,4 milijuna, bilo bi logično da neraspoređena dobit poraste na 10,7 milijuna, a na kraju 2023. na 14,1 milijun. Umjesto toga, u napomenama za svaku godinu navodi se ista cifra neraspoređene dobiti.
U ovakvim, najblaže rečeno, prilično neurednim bilansima bilo bi teško utvrditi na što je konkretno firma trošila novac koji joj je uplaćivan za “konzultantske usluge”. Vlasnica Aleksandra Popović je, prema svemu sudeći, poslovnu karticu HRD pro konsaltinga koristila i za kupnju najskuplje robe u Parizu, Dubaiju i drugim svjetskim metropolama, u trgovinama najskupljih modnih brendova poput Louis Vuittona, Dolce & Gabbane…
Kad bi netko od nadležnih htio provjeriti, lako bi mogao ustanoviti da je od kolovoza 2021. do ožujka prošle godine svakog mjeseca za takve kupnje trošila najmanje 5.000, a ponekad i 20.000 eura. A službeno iskazana neto dobit njezine firme za 2023. bila je nepunih 28.600 eura, s tim što ona nije ni raspoređena. Ukupni izdaci za plaće manji su od 1,8 milijuna dinara ili oko 15.300 eura za cijelu godinu, i to bruto.
Aleksandra Popović postavljena je za prvu sekretarku stalne delegacije Srbije u UNESCO-u dok je njezin brat Miloš bio šef kabineta tadašnje premijerke Ane Brnabić. Završila je Fakultet za medije i komunikacije privatnog sveučilišta Singidunum u Beogradu, a godinu dana školovala se u Parizu, što joj je omogućilo da, kako je u jesen 2021. pisala Nova, postane “specijalistica za luksuznu robu”. Sa tim kvalifikacijama, ali kao sestra šefa kabineta premijerke, pohađala je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova.
Sve ove godine dok zastupa Srbiju u UNESCO-u jedina je vlasnica poduzeća, u kojem barem formalno nije svoje vlasništvo prenijela na nekog drugog. U međuvremenu, njezina je firma ranije bila pet puta u blokadi zbog prisilne naplate dugova koje nije podmirivala na vrijeme. Posljednji put HRD pro konsalting bio je u blokadi jedan dan, između 6. i 7. veljače 2019., zbog duga od 23.942 dinara.
Miloš Popović je jedan od najbližih suradnika Ane Brnabić još od 2016., kada je ona ušla u Vladu Srbije, dok je premijer bio Aleksandar Vučić. Te godine, kada je Brnabić bila ministrica za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Popović je bio državni tajnik u tom ministarstvu, zadužen za racionalizaciju, reformu državne uprave, suradnju s Delegacijom EU, Svjetskom bankom i MMF-om.
Popović je bez posljedica preživio i objavu snimke njegovog razgovora s Nebojšom Šurlanom, u pokušaju da se natječaj za jedan veliki državni projekt, vrijedan 15 milijuna eura, namjesti za srpski ogranak turske firme, koja je nastupala zajedno s Milenijum timom.
Od 2017. do 2024., dok je Brnabić bila premijerka, bio je šef njezina kabineta, a zajedno s njom preselio se iz Nemanjine 11. Čim je ona izabrana za predsjednicu Narodne skupštine, u travnju 2024., Popović je ponovno postao šef njezina kabineta. Prije toga bio je najprije savjetnik, a potom i šef kabineta tadašnje potpredsjednice Vlade i ministrice za državnu upravu i lokalnu samoupravu Kori Udovički, na čije je mjesto Ana Brnabić i došla nakon afere “vetropark”.
Popović je široj javnosti postao poznat nakon druge afere, kada je Radar objavio audio-snimku njegovog telefonskog razgovora s bivšim direktorom Građevinske direkcije Srbije Nebojšom Šurlanom, koji je u međuvremenu uhićen i nalazi se u pritvoru kao bivši v.d. generalnog direktora Infrastruktura željeznice Srbije, nakon rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, pod čijim je teretom život izgubilo 16 ljudi.
Iz tog razgovora može se naslutiti da je vrh SNS-a bio uključen u pokušaj namještanja natječaja za jedan od velikih državnih projekata. Tema tog razgovora bio je natječaj vrijedan oko 15 milijuna eura, najvjerojatnije za izgradnju stanova za pripadnike sigurnosnih snaga, Vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i BIA-e. Sve bi bilo u redu da se iz tog razgovora ne nameće zaključak da su uvjeti natječaja pravljeni tako da posao dobije srpski ogranak turske građevinske firme Tašjapi, koja je i ranije angažirana na državnim projektima, unatoč lošoj reputaciji, osobito što se tiče rokova i kvalitete gradnje.
Možda je presudno bilo to što se turska firma na natječaj javila kao dio konzorcija, u kojem je bio i Milenijum tim, jedna od domaćih kompanija koju vlast često angažira na državnim infrastrukturnim projektima, uključujući izgradnju Nacionalnog stadiona i objekata za Expo 2027. Upravo u tom periodu srpskom ogranku turske firme Tašjapi išlo je odlično – za samo godinu dana, između 2020. i 2021., prihod je više nego utrostručen, s 3,9 na skoro 13 milijardi dinara, pa je iz minusa od 345,5 milijuna prešla u plus od skoro 2,8 milijardi dinara. Od tada prihodi padaju, a prošle godine pali su na 3,3 milijarde dinara, pa je Tašjapi ponovno u minusu i iskazao je neto gubitak od 2,8 milijardi dinara, odnosno skoro 24 milijuna eura.
Da Milošu Popoviću i vlastima SNS-a smeta kontrola vidjelo se prije četiri godine, kada je optužen za diskriminaciju, što je kasnije potvrdila i povjerenica za ravnopravnost Brankica Janković. Ona je reagirala po pritužbi profesora Filozofskog fakulteta Ognjena Radonjića na odluku kabineta premijerke da odbije prijedlog Savjeta za borbu protiv korupcije da on postane novi član te institucije. Savjet za borbu protiv korupcije u siječnju 2021. uputio je kabinetu premijerke Ane Brnabić odluku o imenovanju pet novih članova Savjeta, među kojima su bili profesori Radonjić i Vladimir Obradović te financijski stručnjak Milovan Protić.
Popović je kao šef kabineta premijerke spriječio da njih trojica budu izabrani za članove Savjeta, obrazlažući to navodima da su “otvorenim bavljenjem političkim aktivnostima kroz svoje javne istupe i subjektivnim, neosnovanim i neutemeljenim kritikama na račun Vlade pokazali da ne mogu biti objektivni i nepristrani članovi tako važnog tijela kao što je Savjet”. Povjerenica Janković zaključila je da se time podobnost profesora svela na politička uvjerenja i stavove.
Zbog činjenice da je diskriminirao nekoga samo zato što kritizira vlast i time prekršio Zakon o zabrani diskriminacije, Popović nije snosio nikakve posljedice. U međuvremenu, od 2021., izabran je i za predsjednika Nadzornog odbora Politike AD, čiji je većinski vlasnik država, a prošlu godinu završila je s neto gubitkom većim od 12 milijuna eura, piše Radar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....