Tridesetu obljetnicu genocida u Srebrenici Srbija je dočekala, čini se, sve hladnija i sve udaljenija u svom odnosu prema najvećem zločinu u Europi nakon Drugog svjetskog rata, koji je izvršen na samo tri sata vožnje od Beograda.
Vlast je očigledno nevoljno reagirala insistirajući na terminu "strašan zločin", neki visoki predstavnici su čak otvoreno naglašavali da to nije genocid, dosljedni borci za ljudska prava i suočavanje s prošlošću odali su počast kao i svake godine, a samo je delegacija Pokreta slobodnih građana i Zeleno-ljevog fronta obišla u subotu Potočare i sudjelovala u zvaničnoj ceremoniji obilježavanja godišnjice genocida.
"Današnji dan je povijesna opomena kakve tragične posljedice može da proizvede politika u čijem je centru ekstremni nacionalizam i mržnja prema predstavnicima drugih naroda", priopćio je PSG ocjenjujući da je "ljudska dužnost da se žrtvama tog zločina oda počast. "Naša politička obveza je prihvatiti pravomoćne sudske presude, kao prihvatiti političku odgovornost onih aktera koji su svojom neodgovornom i zločinačkom politikom kreirali atmosferu u kojoj su ovakvi zločini mogući i koji nisu učinili ništa kako bi spriječili izvršenje genocida", naveo je PSG u priopćenju.
PSG samo u tome vidi način da se nove generacije oslobode balasta moralne i političke odgovornosti - da se genocid jasno i nedvosmisleno osudi, ali i da se jasno ukaže na one koji snose i političku odgovornost i u cilju preveniranja mogućih budućih genocida.
Aleksandar Radovanović generalni je tajnik PSG-a. U subotu je bio u Potočarima skupa s liderom stranke Pavlom Grbovićem i narodnim poslanikom Radivojem Jovovićem. Dočekani su dostojanstveno, ukazano im je gostoprimstvo, a kada su se vratili u Srbiju, dočekala ih je salva uvreda i prijetnji na društvenim mrežama i u prepunim inboxima.
Međutim, Radovanović u razgovoru za Slobodnu kaže da je ovoga puta salva uvreda i prijetnji slabija nego obično.
"Reakcije su bolje nego inače. Ovo je prvi puta da su podrška i osuda u odnosu 1:1. Obično je ranijih godina osuda bila mnogo veća, očito ove godine - jer je okrugla godišnjica - su ljudi malo više otvoreni prema toj temi. Koliko dobivamo osuda, toliko dobivamo i podrške" rekao je on i dodao da njemu ovo nije bilo prvi puta kako ide u Srebrenicu, ali da jeste prvi puta da ju je posjetio na godišnjicu 11. srpnja. Putovali su, kaže, i u vrijeme predsjednikovanja tadašnjeg ombudsmana Saše Jankovića strankom, i u vrijeme kada je PSG predvodio glumac Sergej Trifunović.
"Na osude smo manje-više navikli, to za nas nije novo", kaže Radovanović i podsjeća da su prijetnje članovima PSG bile najgore kada su branili Albanca vlasnika pekarne iz beogradskog predgrađa Borča od prijetnji, kao i kada su prekrečili murale s likom vojnog vođe bosanskih Srba i presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u centru Beograda.
"U te dvije situacije prijetnje su bile mnogo gore nego sada. Sada su samo ogavne i za mene su malo drugačije. Jedan od videa napravila je gradska odbornica Jelena Banjac, na taj njen video svaki drugi piše da bi je trebao silovati, ubiti i sl. Ipak je u pitanju žena - kada meni pišu da me treba objesiti na Terazijama, na to sam već navikao, ali kada vidim da njoj pišu što bi joj sve trebalo raditi, to mi je nekako nova situacija na koju nisam navikao. No vidim da se ona dobro nosi s tim", kaže Radovanović.
"Što se tiče utisaka - meni je tamo bilo dosta potresno i jezivo s obzirom na broj ljudi koji su došli i na broj grobova tamo", kaže on.
Lider PSG, Pavle Grbović, rekao je u subotu da je u Srebrenici sreo ogroman broj ljudi koji su došli odati počast "žrtvama surovog zločina". "Slušao sam 20-ak govornika, od kojih su neki uspjeli da izbjegnu smrt, a nekima su tih dan ubijeni gotovo svi koji vole, i nitko od njih nijednom nije pomenuo ni Srbiju ni Srbe u negativnom kontekstu. Niko od njih nije govorio o ‘genocidnom narodu‘ i nitko nas nije poprijeko gledao jer smo Srbi", kazao je on, prenosi Klix.ba.
Upitan je li osjetio ikakvu agresiju, osudu jer je iz Srbije, da li mu je upućena neka gruba riječ i da li se na Srbe gleda kao na genocidne, kao što uporno tvrdi režim i režimska propaganda u Srbiji, Radovanović kaže:
"Sintagma genocidni narod ne postoji, to je prije svega izmišljotina onih koji su podržavali ratnu politiku Slobodana Miloševića, koji tako žele svoju odgovornost prebaciti cijelom narodu. Ne postoje genocidni narodi, postoje ljudi koji su osuđeni za ratne zločine i genocid, a njihovi podržavaoci iz Srbije su u to vrijeme Srpska radikalna stranka - čiji su političari danas u Srpskoj naprednoj stranci - i Socijalistička partija Srbije. To su ljudi koji su dali političku artikulaciju sprovođenju ratnih zločina i dali su logistiku i pomoć - dakle sve ono što je presuđeno i u Međunarodnom krivičnom sudu, i u Haškom tribunalu za ratne zločine. Tu nema nikakve dvojbe da postoji njihova odgovornost, ali ne postoji odgovornost srpskog naroda kao takvog".
Radovanović podsjeća da je osuda ratnih zločina i ratnih zločinaca, "svih ratnih zločina i svih ratnih zločinaca", ucrtana u temelje Pokreta slobodnih građana.
"Mi smo nastali kao stranka pomirenja i stranka ljudskih i građanskih prava. Nas je osnovao (tadašnji) ombudsman Saša Janković, mi nismo nastali na temama ekonomije i privrede, mi smo ljudskopravaška stranka. Jučerašnji dan je dan kada mi ističemo svoju vlastitu politiku i mi se ne plašimo nikoga da će nas napadati. Mi smo našu stranku pravili jer mislimo da je to ispravno i da bismo stajali nasuprot njih. I svi članovi PSG, i oni koji nas podržavaju znaju da je to naša politika. U svakom našem dokumentu, od osnivanja do svih drugih dokumenata, bila je osuda svih ratnih zločina.
- Za nas su ljudi koji stradali u Srebrenici isto naši građani. Mi s tim ljudima dijelimo isti kulturološki milje. Mi smo samo sad u različitim državama, ali ti ljudi su naši susjedi - mi smo do Srebrenice putovali samo tri sata, to nije u negdje nekoj Norveškoj, zaključuje Radovanović za Slobodnu.
Obilježavanje, osuda i relativizacija
U subotu je na 30-godišnjicu genocida Inicijativa mladih za ljudska (YIHR) tradicionalno organizirala pomen žrtvama genocida u Srebrenici, na skupu pod nazivom "Ljudi pamte ljude". Pomen je obilježen paljenjem svijeća i instalacijom "Majčina marama". Skup je osiguravao veliki broj policajaca, a incidenata nije bilo, prenijeli su srbijanski mediji.
Očitovala se Liga socijaldemokrata Vojvodine - Vojvođani (LSV) podsjećajući da se bori da u demokratskoj Srbiji svako slavljenje ili poricanje genocida u Srebrenici bude ružna prošlost, a političari koji to čine su povijesno premašeni. Potpredsjednik LSV Aleksandar Olenik istakao da je delegacija LSV, kao i svih prethodnih godina, prisustvovala komemoraciji žrtvama, saopćila je LSV. "Među prvima u Srbiji zalagali smo se za kažnjavanje krivaca za ovaj zločin. LSV je 2016. godine Skupštini Srbije podnijela prijedlog rezolucije o Srebrenici kojom bi se 11. srpnja proglasio danom sjećanja na žrtve genocida", podsjetio je Olenik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izrazio sućut porodicama stradalih Bošnjaka "u užasnom zločinu u Srebrenici".
"Ne postoji opravdanje za tako što i nadam se da se nikada tako nešto neće ponoviti", rekao je Vučić za TV Informer, dodavši da se vodi "političko-informativni napad" na Srbiju.
"Razumijem tugu i bol svake majke iz Srebrenice. Što imate da im kažete? Mnogo je teško", rekao je on i dodao da se prošlost ne može prominiti, ali budućnost može. Dodao je, međutim, da ga brine što mnogi u regiji koriste svaku priliku za političko-informativni napad na Srbiju, "ne bi li postigli da bude poslušna, slaba i pod nečijom tuđim kontrolom", te da je protiv Srbije uvijek bar petoro iz regiona - Priština, Podgorica, Zagreb, Tirana i Sarajevo, dok to ne može da kaže za Skoplje.
"Uvijek je to isti glas, uvijek unison i gotovo uvijek protiv Srbije, uvijek inicirano voljom velikih sila", rekao je Vučić ocjenjujući da "toliko ostrašćene mržnje 30 godina kasnije" na sarajevskim kanalima nije očekivao.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je, međutim, da ono što se desilo u Srebrenici "apsolutno nije genocid", ali da to ne znači da nije u pitanju užasan zločin. Ona je također za TV Informer izrazila pijetet prema žrtvama "užasnog zločina i masakra u Srebrenici", prenijeli su mediji.
"Apsolutno ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin. Zato što jeste užasan zločin koji se nikada nije smjelo dogoditi. Genocid je ono što se desilo srpskom narodu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu", rekla je Ana Brnabić ističući da "ne možete graditi politiku na žrtvama prvog i drugog reda".
Upitala je i je li moguće da nitko iz bivše vlasti, medija i civilnog društva nije otišao u Bratunac 5. srpnja da "čuje i te priče" i dodala da nitko iz opozicionih stranaka nije pisao europskim institucijama i europskim strankama da se izjasne o nedavnom koncertu pjevača Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....