Profesor Florian Bieber je istinski stručnjak za postjugoslavenski prostor, posebno kad je riječ o pitanjima demokratizacije, autokratizacije, nacionalizma, etničkih sukoba i europskih integracija.
Magistrirao je na temi srpskog nacionalizma 80-ih godina, a doktorirao na srpskom nacionalizmu od Titove smrti do Miloševićeva odlaska. Predavao je na sveučilištu u Kentu, u Bologni, a danas je profesor povijesti i politike jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i ravnatelj Centra za studije jugoistočne Europe.
Jasno da profesor Bieber izbore u Srbiji nije promatrao sa svoje austrijske katedre. Ovaj razgovor smo vodili dok se nalazio u Beogradu, u kojem su studenti upravo pisali ljepšu stranicu srpske povijesti.
Vratio se u Beograd iz kojeg ga je Vučićev ministar vanjskih poslova Marko Đurić pokušavao istjerati kao personu non grata. No, emocije su jedno, a znanstveni pristup događajima u Srbiji nešto sasvim drugo, pa smo dr. Biebera pitali je li očekivao pobjedu studenata. Jer, mi nismo.
– Svi su bili iznenađeni tako uvjerljivim ishodom izbora, takvom pobjedom Studentske liste. Studentima je uspjelo energiju prošlogodišnjih prosvjeda prenijeti na izbornu listu i izbornu kampanju. To se nije podrazumijevalo samo po sebi. Vodili su profesionalnu izbornu kampanju koja ih je odvela u sve dijelove zemlje, što je rezultiralo time da je Studentska lista ostvarila vrlo dobre rezultate čak i u ruralnim područjima.
Vučić je, s druge strane, napravio mnogo pogrešaka. Bila je to izborna kampanja usredotočena isključivo na njega. Nije imao drugih kandidata koje bi mogao istaknuti, a budući da se sve češće pojavljivao na televiziji, stjecao se dojam da ga je svima već dosta. Studentska je organizacija kroz vlastite unutarnje rasprave također naučila da Vučića može pobijediti samo široka fronta koja okuplja snage od ljevice do desnice.
Svima je išao na živce
Gdje je Vučić napravio ključnu pogrešku koja je dovela do sloma njegova autoritarnog sustava vlasti?
– Pretjerao je s korupcijom i ponižavanjem stanovništva. Stalni pritisak na ljude da zbog njega izlaze na ulice, da glasaju za njega, kod mnogih je izazvao frustraciju. Taj se pritisak dodatno pojačao tijekom prosvjeda. U konačnici, Vučićev sustav pati zbog dominacije jednog čovjeka koji u svojoj stranci više nema drugih popularnih osoba. Zbog toga stranka ne može pobijediti na predsjedničkim izborima, a kampanja za parlamentarne izbore bila je skrojena isključivo prema Vučiću.
Prema mojoj procjeni, Srbija se u nedjelju na neki način vratila na 5. listopada 2000. godine. Kolika je opasnost da Srbija ponovi tadašnju pogrešku i na vlast dovede "novog Koštunicu", političara koji predstavlja demokratsku promjenu vlasti, ali ne i stvarni raskid s nacionalizmom?
– Ovi izbori nisu bili izbori za nacionalizam ili protiv njega. Među pristašama i zastupnicima Studentske liste ima i nacionalista. Međutim, prema istraživanjima javnog mnijenja i procjenama, oni čine manjinu. Važno je, međutim, da su se svi opredijelili za demokraciju i vladavinu prava. Naravno, još nije jasno tko će se od ljudi iz studentskog pokreta i među novoizabranim zastupnicima nametnuti kao istaknute političke osobe.
U načelu je važno imati na umu da je Vučić u svakom pogledu radikalniji i nacionalistički usmjereniji od studentskog pokreta. Stoga će situacija biti bolja, iako mnoga pitanja ostaju otvorena. Prije svega, prvi put se radi o tome da se uopće otvori prostor za kritičko suočavanje s prošlošću.
Kakav razvoj događaja očekujete u Srbiji u idućih mjesec ili dva? Što bi se moglo promijeniti u roku od godinu dana, a gdje vidite Srbiju za četiri godine?
– Nova će vlada morati brzo djelovati kako bi zadržala vjerodostojnost u očima stanovništva i ispunila velika očekivanja građana. To će biti lakše s obzirom na to da Studentska lista ne mora voditi koalicijske pregovore. Osim toga, uskoro slijede predsjednički izbori, na kojima će Studentska lista vjerojatno lako pobijediti.
Prioritet će biti ponovno uspostavljanje slobode medija i medijskog pluralizma te osiguravanje uvjeta u kojima državno odvjetništvo i sudovi mogu obavljati svoj posao.
Suočavanje s prošlošću dolazi kasnije
U Hrvatskoj prevladava skepticizam da će promjena vlasti u Srbiji dovesti do iskrenog suočavanja s prošlošću i napuštanja velikosrpskih ideja. Kakve bi posljedice pobjeda studenata mogla imati za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru u iduće četiri godine?
– U Srbiji se sada ne može kritički raspravljati o prošlosti. To će se promijeniti kada Vučićevi propagandni mediji prestanu dominirati javnim prostorom. Ti mediji svakoga tko postavlja kritička pitanja proglašavaju izdajnikom.
To još ni izdaleka ne znači da će doći do stvarnog suočavanja s prošlošću, ali stvara prostor za kritičke rasprave. Činjenica da su Dodik i drugi srpski nacionalisti podržavali Vučića potkopava njihov kredibilitet. Uvjeren sam da Srbija pod vlašću Studentske liste više neće voditi destruktivnu politiku punu mržnje kakvu je vodio Vučić, za kojega su svi protivnici bili "ustaše" i "Šiptari".
Ali, kao što sam rekao, time se samo otvaraju vrata novoj raspravi. Bit će potrebno još vremena.
Europska unija je godinama politički i financijski podržavala Vučića, unatoč njegovoj autoritarnoj politici. Kako Bruxelles sada može zadobiti povjerenje političkih snaga na čiju pobjedu očito nije računao?
– EU sada mora staviti naglasak na demokraciju i vladavinu prava, a manje na geopolitiku. Ciljevi Studentske liste u tim su pitanjima bliski ciljevima Europske unije, pa se na toj osnovi može ostvariti međusobno približavanje.
U konačnici, perspektiva Srbije, kao i političko usmjerenje Studentske liste, jest okrenuti se EU-u. U lipnju je 75 posto pristaša Studentske liste željelo bliže odnose s Europskom unijom, što je znatno više od prosjeka u Srbiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....