Za protekle četiri godine, otkako je došlo do promjene vlasti u Podgorici, odnosi Crne Gore i Hrvatske vraćeni su gotovo na nivo s kraja devedesetih. Normalizacija odnosa započela je 2000. godine, kada je tadašnja službena Podgorica izrazila iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za bol, stradanja i materijalne gubitke koje su im nanijeli predstavnici Crne Gore u sastavu JNA tokom tragičnih događaja 1991. i 1992. godine. Nakon toga, dvije strane su popisale otvorena pitanja i dogovorile modalitete za njihovo rješavanje. To je omogućilo normalizaciju i uspostavljanje partnerskih odnosa u mnogim oblastima, poput turizma, ekonomije i, najvažnije, euroatlantskih integracija.
Danas, nakon dva desetljeća odnosa koji su išli uzlaznom putanjom, službena Podgorica ili njen većinski dio, odlučila je napraviti zaokret i vratiti se moderniziranoj retorici iz devedesetih. Privid normalnih i dobrosusjedskih odnosa održavaju tek ustaljene floskule o zajedničkoj europskoj budućnosti i NATO partnerstvu. Dijalog, suradnju i zajedničke inicijative zamijenila je oštra retorika, problematiziranje otvorenih pitanja i način njihova rješavanja. Suštinski, većinski dio današnje vlasti u Crnoj Gori također žali zbog događanja iz 1991. i 1992. godine, ali za razliku od prethodnika, oni žale zbog konačnog ishoda, tj. poraza.
Za prosječnog građanina Hrvatske veoma je teško razumjeti ionako kompleksnu i paradoksalnu društveno-političku situaciju u Crnoj Gori. Još je teže objasniti zašto bi to trebalo biti predmet njegove pažnje. Da bismo je razumjeli na valjan način, poslužit ćemo se slikovitim opisom aktualne 44. Vlade Crne Gore.
Kakva je ovo Vlada?
Aktualna 44. Vlada Crne Gore sastavljena je od svega i svačega – u pogledu partija, politika, pojedinaca, ideologija i drugih uvjerenja. To je vlada s tisuću lica. To može stvoriti privid, jer zavisno iz kojeg kuta svjetlo pada na Vladu, može vam se učiniti da je ona moderna i proeuropska, dok iz drugog kuta djeluje retrogradno, nedobronamjerno i kao relikt devedesetih. Službena vlast u Podgorici sastavljena je od nekadašnjih rezervista s Miloševićevih bojišta i njihovih ideoloških sljedbenika. Oni čine dominantnu snagu i predstavljaju najutjecajniji faktor u Vladi Crne Gore i parlamentarnoj većini.
Ostatak čine populisti, čiji su jedini kriteriji materijalne prirode, i koji su bez političke i druge hrabrosti – nakon svega nekoliko mjeseci od formiranja Vlade, usprkos brojnim pozicijama koje pokrivaju, uključujući i poziciju predsjednika Vlade – faktički izgubili utjecaj i postali marionete.
Odmah nakon formiranja takve Vlade uslijedilo je političko “granatiranje” Hrvatske. Simbolički, započeo ga je ministar odbrane Krapović, iz redova političkog subjekta “Demokrate”, koji bi se mogao opisati kao Milošević-Jugend, budući da su proizašli iz političkog subjekta SNP, koji je bio produžena ruka Slobodana Miloševića u Crnoj Gori.
Krapovićeva prva “ofenziva”, područje djelovanja, odnosno problematizacija i zaoštravanje retorike, odnosila se na pitanje školskog broda “Jadran”, granice na Prevlaci i spomen-ploče u Morinju. Tako smo, nakon dvadeset godina rada na tome da ta otvorena pitanja budu točke spajanja i suradnje, za svega godinu dana došli u situaciju da postanu točke sporenja i netrpeljivosti. Ministar Krapović je svoju ofenzivu i neprimjerenu retoriku pravdao “obranom” i “zaštitom svojega”... Kakva koincidencija, kako poznato zvuči.
Druga ofenziva bila je konkretnija i nju su predvodili iskusni rezervisti, a ne pripadnici Milošević-Jugenda. Rezolucija o Jasenovcu, koju je inicirao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić – čovjek sa službenom titulom četničkog vojvode – nanijela je ozbiljnu štetu odnosima s Hrvatskom. Samim tim proizvela je i prvi konkretan odgovor hrvatske strane u vidu blokade zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, te proglašenja predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i poslanika većine za personu non grata u Hrvatskoj. Također, službena Podgorica dobila je od Zagreba non-paper sa deset točaka koje bi podrazumijevale normalizaciju odnosa.
Zagreb jedini razumije
Tako smo danas došli u situaciju da, kada uklonimo prazne i uobičajene floskule dužnosnika, imamo urušene odnose na relaciji Zagreb–Podgorica, i suštinski nepostojanje političke volje unutar službene Podgorice za rješavanje otvorenih – sada već ozbiljnih – problema.
Spletom okolnosti, ali i zbog statusa punopravne članice EU-a, Hrvatska je danas važan vanjsko-politički faktor u Crnoj Gori. Također, Zagreb je jedna od rijetkih europskih prijestolnica koja suštinski razumije problematiku i situaciju u Crnoj Gori. Politika Bruxellesa i utjecanijih članica EU-a, barem za sada, ogleda se u pokušaju da od bivših rezervista, Miloševićeve omladine i impotentnih populista – koji svi zajedno čine Vladu Crne Gore – naprave moderne Europljane. Ambicije su slične kao kad su pokušavali od Milorada Dodika i Aleksandra Vučića napraviti moderne europske političare okrenute Zapadu. Danas vidimo kako je sve to završilo i koliko je truda, novca i vremena uzalud potrošeno, a situacija je gora nego na početku.
Toga su svjesni i u Vladi Crne Gore, pa valja očekivati da službena Podgorica neće uložiti značajniji napor u rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, već će se fokusirati na osiguravanje pritiska određenih članica EU-a na Zagreb, kako bi odustao od zahtjeva i “stavio povez preko očiju” kada je riječ o događajima u Crnoj Gori.
Ako se prihvati ignoriranje crnogorske realnosti, to će predstavljati svojevrsnu legalizaciju – pečat na “soft” varijantu retrogradne nacionalističke politike i u Beogradu i u Banjoj Luci.
U tome je uloga Zagreba presudna – kao svojevrsnog eksperta EU-a za regiju zapadnog Balkana – u sprječavanju davanja legitimiteta evoluiranom virusu nacionalističkih politika i struktura.
Autor je međunarodni sekretar Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropskog saveza (članice su SD, SDP i Liberalna partija CG) i bivši crnogorski diplomat
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....