Srbija je rekla svoje. Nakon 14 godina neprikosnovene vlasti, Aleksandar Vučić morao je priznati ono što je do jučer izgledalo nezamislivo: vlastiti izborni poraz. Zemlja u kojoj je godinama odlučivao o gotovo svemu, od sastava Vlade do čelnih ljudi sportskih klubova, na nedjeljnim je izborima odlučila promijeniti smjer.
- Mi smo ove izbore izgubili. Pobijedila je studentsko-blokaderska lista – priznao je Vučić u izbornom stožeru Srpske napredne stranke.
Studentima 141 mandat, Vučiću 103
Prema zadnjim projekcijama, Studentska lista osvojila je 52,9 posto i 141 mandat, a lista "Aleksandar Vučić - Jedinstvena Srbija" 38,8 posto glasova, odnosno 103 mandata.
Vučić je sam, prije Republičke izborne komisije, objavio da studentska lista osvaja između 135 i 140 zastupničkih mandata, čime prelazi prag od 126 mjesta potrebnih za parlamentarnu većinu. SNS-u pripada oko 105 mandata. Prema Vučićevim podacima, studentska lista osvojila je oko 2,2 milijuna glasova, čak 480 tisuća više od njegove liste, kojoj je pripalo oko 1,72 milijuna. Na prethodnim parlamentarnim izborima, u prosincu 2023., SNS-ova lista osvojila je 1.783.701 glas i 129 mandata. To znači da je izgubila oko 64 tisuće glasova i približno 25 zastupničkih mjesta.
Time je politički pokret nastao iz studentskih prosvjeda nakon tragedije u Novom Sadu ostvario povijesni uspjeh. Prosvjedi koji su mjesecima potresali Srbiju prerasli su u političku snagu koja je uspjela Vučića i njegov SNS poraziti na biralištima.
No, iako je priznao poraz, dojučerašnji gospodar života i smrti u Srbiji nije odustao od teorije o stranim silama. Izbore je nazvao „verifikacijom revolucije”, tvrdeći da su iza nje stajale pojedine europske zemlje i američka „duboka država” koja je protiv Donalda Trumpa. Tako je istodobno priznao pobjedu studentske liste i pokušao je prikazati kao rezultat vanjskog upletanja, ne snage studentskog pokreta ili svojih slabosti.
Izborna noć nije kraj političke neizvjesnosti, nego početak nove. Već u ponedjeljak otvorit će se pitanje kako će se studentski pokret, koji je mjesecima okupljao građane na ulicama, snaći u ulozi parlamentarne većine. Prosvjedne parole morat će zamijeniti dogovorima o sastavljanju Vlade, izboru premijera i konkretnom programu upravljanja državom.
No to je tek prvi korak. Žele li učvrstiti svoju vlast, studenti će morati pobijediti SNS i na predsjedničkim izborima. Vučić je u rujnu podnio ostavku na predsjedničku dužnost kako bi se kandidirao za premijera, a njegove ovlasti privremeno je preuzela Ana Brnabić, dosadašnja predsjednica Narodne skupštine. Prema Ustavu, novi predsjednički izbori moraju se održati najkasnije do kraja prosinca.
A na njima Vučić više ne može biti kandidat. Ustav Srbije dopušta najviše dva predsjednička mandata, a Vučić je oba već iskoristio, pobjedama 2017. i 2022. godine. Ni prijevremena ostavka ne omogućuje mu treću kandidaturu. Srpska napredna stranka zato će morati pronaći drugog kandidata kako bi pokušala u svojim rukama zadržati predsjedničku funkciju.
Studentima se tako otvara mogućnost da samo u dva mjeseca preuzmu potpunu vlast u državi. Ako pak novi predsjednik postane netko koga će kandidirati SNS, Srbiju će čekati tvrda kohabitacija, novi žestoki sukobi i blokada reformi.
Pred pobjednicima je još jedan ozbiljan izazov: preuzeti institucije koje su godinama funkcionirale na daljinski upravljač Vučića i njegovog SNS-a. Od policije i pravosuđa do javnih poduzeća i državnih medija, promjena parlamentarne većine trebala bi značiti i dolazak na čelo stručnih, a ne podobnih ljudi.
U ponedjeljak se nastavlja prebrojavanje provjera prijavljenih izbornih nepravilnosti. Tek nakon potvrde službenih rezultata slijedi konstituiranje parlamenta i formiranje nove Vlade.
Srbija je ove nedjeljne večeri dobila novu parlamentarnu većinu. No, tek će predsjednički izbori pokazati je li Vučić samo izgubio jednu političku bitku. Ili je nakon toliko 14 godina njegovoj političkoj eri doista došao kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....