Borba za lokalnu vlast u Kosjeriću, malenom mjestu na zapadu Srbije, između Valjeva i Užica, i u Zaječaru na istoku, nedaleko od Dunava i granice s Rumunjskom, dobila je epitet epske bitke između posrnulog režima predsjednika Aleksandra Vučića i oporbeno opredijeljenih prodemokratskih građana koji su dobili podršku studenata, koji već sedam mjeseci prosvjeduju protiv srbijanske vlasti i blokiraju mjesta po Srbiji.
"Sve što živi u Kosjeriću je izašlo na izbore da glasa protiv nas - i opet je bilo više onih koji su glasali za nas", prokomentirao je u izbornoj noći u nedjelju možda i neoprezno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je - iako predsjednik svih građana - bio nositelj liste i u prvom planu na predizbornim posterima vladajuće stranke.
Tom svojom rečenicom Vučić je dao možda i najbolji opis izbora održanih u nedjelju. Prema službenim rezultatima, vladajuća Srpska napredna stranka zadržala je vlast u obje općine - u Kosjeriću izuzetno tijesno, za samo 51 glas, dok je u većem Zaječaru razlika, navodno, veća.
No, izborni proces još nije završen. CRTA - vodeća nevladina udruga specijalizirana za promatranje izbora - ocjenjuje da izbori nisu bili niti demokratski, niti pošteni, niti slobodni, a televizija N1 u utorak prenijela je izjave starijih žiteljki Kosjerića koje se žale kako su dobile pakete hrane za glas za vladajuću stranku, ali ne i obećani novac - iako je kupovina glasova i po srbijanskim zakonima kazneno djelo. Oporba najavljuje prigovore zbog izbornih nepravilnosti.
Prema riječima Raše Nedeljkova, programskog direktora CRTA-e, izborni proces je pokazao da je država - svim svojim oblicima zarobljena i preuzeta od političke stranke - ta koja je trčala ovu trku protiv udruženih oporbenih pokreta i građana.
‘David protiv Golijata‘
"To je neka vrsta borbe Davida protiv Golijata. Ako se govori o poštivanju zakona i demokratskih izbornih standarda, daleko smo o toga. Sve ono što smo viđali u drugim izbornim procesima u prethodnim godinama - koje su i domaće, i međunarodne promatračke misije iz godine u godinu ocjenjivale kao sve lošije i lošije - to smo vidjeli i ovoga puta: pritisci na birače, kupovina glasova, klijentelizam, zloupotreba javnih funkcija i resursa, izdvajanja iz javnog proračuna koja su prikazivana kao zasluge vladajućih stranaka, te medijska neravnopravnost i nacionalne televizije koje su imale preko 70 različitih priloga i emisija i kojima su targetirani akteri s opozicionih lista u Zaječaru i Kosjeriću", kaže Nedeljkov za Slobodnu Dalmaciju.
Kao novinu u "izbornom inženjeringu" režima, on navodi pojavljivanje provladinih nevladinih udruga, koje su se predstavljale kao promatrači izbora i koje su "služile kao dodatni vid pritiska" budući da su utjecale na rad biračkih odbora, što je također protuzakonito.
Također, specifičan je i veliki broj policajaca - uniformiranih i u civilu, ali i Žandarmerije – ali i osoba koje su se prvo predstavljale kao policija, pa poslije kao članovi biračke komisije, da bi na kraju bilo jasno da nemaju veze ni s jednim, ni s drugim, ali da policija ne želi reagirati na pozive građana zbog prisustva tih ljudi.
“U tom smislu, i Kosjerić, i Zaječar su s naše strane ocijenjeni kao izbori koji su niti slobodni, niti pošteni”, zaključuje frontmen CRTA-e.
Kampanja s nacionalnim karakterom
Dejan Restak iz Kosjerića, koji na društvenim mrežama vodi posjećene naloge @zdravazemlja i koji sudjelovao u pripremi strategije i inicijalne kampanje, a nakon toga radio u medijskoj promociji liste Ujedinjeni građani Kosjerića, kaže da je od početka bilo jasno da će kampanja imati nacionalni karakter, umjesto samo lokalni kao što bi bilo normalno, te da je cilj bio motivirati i ohrabriti ljude da izađu na ove izbore.
"Mi smo postigli tu apsolutno rekordnu izlaznost. Ono što je zanimljivo je da smo možda već i sat vremena prije kraja glasovanja imali izvješće iz nekih sela da izlaznost prelazi 90 posto, što je apsolutno nevjerojatan broj ljudi. Tu se slažem s našim predsjednikom (države, Vučićem) koji je rekao da je u Kosjeriću izašlo apsolutno sve živo - glasati protiv njega", kaže Restak za Slobodnu, dodajući da se na dan glasovanja u Kosjeriću nije mogao vidjeti niti jedan naprednjak:
"Vidjeli smo samo njihove ljude koji su dovedeni iz različitih krajeva Srbije i koji su se skrivali po stovarištima oko Kosjerića, u nekim privatnim kućama - sve te lokacije su opkolili građani koji nisu željeli da se ponove scenariji koji su se događali na prethodnim izborima, tako da su oni bili spriječeni raditi nedjela koja su radili na svim prethodnim izborima. Ipak, na neki još uvijek nepoznat način oni su uspjeli u finišu glasovanja nadjačati Ujedinjene građane Kosjerića za doslovno 26 ljudi - jer da je toliko ljudi glasalo drugačije, pobjeda bi bila na drugoj strani. Na toj nekoj demokratskoj vagi presudila je dlaka".
Na naše pitanje bi li se ovakav scenarij mogao preslikati i na razinu cijele države, Restak kaže da je Kosjerić "neponovljiv" - ali za vlast:
"Taj njihov pristup i strategiju je praktično nemoguće preslikati na razinu Srbije, zato što su oni samo u Kosjeriću potrošili gotovo trećinu mjesečnog državnog proračuna za infrastrukturu. Kada bi se taj pristup primijenio u čitavoj Srbiji, mogla bi Srbija stići na Mars nekom letjelicom, tolika bi morala biti ulaganja. Oni definitivno nemaju taj novac, više nemaju tu infrastrukturu koja može nadomjestiti tu količinu bijesa koji javnost sada ima prema njima, zahvaljujući sedmomjesečnoj kampanji studenata, od pada nadstrešnice u Novom Sadu. To je za njih nenadoknadivo".
Gradi se punom parom
Restak primjećuje i da su žitelji Kosjerića i okolnih sela "dobili na lutriji", jer - cijelo mesto je asfaltirano pred izbore. Na cestama ćete u 4-5 kilometara vidjeti 50-ak kamiona, toliko se gradi, kaže on.
"To je ta lažna slika Srbije koja ‘ne smije stati‘ (parola SNS-a, op. nov.). Ona naravno ne smije stati s makinacijama s podmićivanjem, s korupcijom čiji je krajnji rezultat taj pad nadstrešnice, što je zapravo pad čitave Srbije u moralnom smislu, jer se samo računa na ljude koji nemaju čast i moral i koji će za peglu ili perilicu rublja pomoći ovoj grupi kriminalaca da ostane na vlasti", rekao je Dejan Restak za Slobodnu Dalmaciju.
Je li to što se događa na srbijanskim izborima mogućno u iole uređenim društvima?
"Vjerujem da se mnoge od ovih nepravilnosti potencijalno dešavaju u mnogim zemljama u svijetu, ali je tu je pitanje intenziteta i rade li institucije, odnosno sprječavaju li to ili ne", kaže Raša Nedeljkov iz CRTA-e.
"Ljudi su kvarljiva roba i svuda pokušavaju doći do podrške - nekada legalno, nekada manje legalno, nekada ilegalno, populistički... Ali tu postoje institucije društva, imate medije koje su uglavnom neovisni, koji profesionalno rade svoj posao pa te pojave analiziraju i kritiziraju, a imate i institucije sustava koje reagiraju. Što bi se dogodilo u nekoj zemlji EU kada bi izborna komisija prihvatila falsificirane potpise građana? U ogromnoj mjeri u Srbiji institucije ne rade svoj posao, ne postoji tu zaštita javnog interesa, nego izigravaju samo fasadu".
On dalje komentira da se ovakav otpor režimu na izborima ne bi mogao dogoditi da nije došlo do sinergije različitih društvenih grupa - studenata, "običnih" građana, ratnih veterana, bajkera, IT-jevaca...
"Svi su oni doprinijeli tome da dođe do veće mobilizacije u Kosjeriću i da razlika bude svega nekoliko glasova u odnosu na državu koja je trčala izbore s druge strane".
"Ta pobjeda (vlasti), koliko god formalno izgledala, nije realna. Zapravo je u nedjelju i u Kosjeriću, i u Zaječaru pobijedila demokratska Srbija koja želi slobodne izbore i jake institucije, jer neprijatelj koji je bio s druge strane je toliko veći i toliko jači da su se ustvari pokazali kao egal, a to je ogroman uspjeh i nešto na čemu treba graditi dalje i optimizam i snagu za buduće borbe i vrhunac na parlamentarnim i predsjedničkim izborima", rekao je Nedeljkov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....