Ono što je za Hrvatsku odavno prošlost za šest balkanskih država je sadašnjost i budućnost. Kandidati su to koji su zapeli u čekaonici europskih integracija, što zahvaljujući skepsi ključnih članica prema proširenju Unije, što zahvaljujući samoj inertnosti tih država. Ipak, vremena se mijenjaju, analizira BBC.
U EU nakon ruske agresije na Ukrajinu dolazi do svijesti da se balkanski meki trbuh ne smije ostaviti na milost i ne milost neeuropskih sila, kao što dolazi i do određene dinamike unutar balkanskih država pri njihovom pristupnom putu.
Crna Gora se izdvaja kao balkanski šampion u tom pogledu. U svojim pregovorima o pridruživanju Europskoj uniji otvorila je sva i zatvorila sedam od 33 poglavlja, u kojima zemlja kandidat usklađuje svoje zakonodavstvo s europskim standardima.
Na tabeli je prati Albanija, s 28 od 33 otvorena poglavlja, ali nijednim završenim.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja i zatvorila tek dva, a pregovori ne napreduju još od prosinca 2021. godine.
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo tek trebaju početi s otvaranjem pregovaračkih poglavlja, ali su od toga udaljene nekoliko koraka.
Marta Kos, povjerenica Europske komisije zadužena za proširenje, ovu balkansku sportsku tabelu pretočila je nedavno u konkretne rokove.
"S Crnom Gorom napredujemo i moguće je da, ako 2026. zaključimo tehnički dio pregovora, 2028. ova zemlja postane 28. članica EU", rekla je Kos.
Albanija bi u EU mogla ući 2029. godine, dodala je.
Iako bi ova poruka mogla postati "glazba za uši" za glavnog crnogorskog pregovarača o ulasku zemlje u EU, Predrag Zenović kaže da tek sada počinje sportski fotofinish.
"Što je država bliža članstvu, problemi su krupniji, političke dileme su veće, izazovi su jasniji, a test političke volje i spremnost je složeniji", kaže on za BBC.rs.
Na crnogorskim institucijama već godinama vijore se i plave zastave s europskim zvjezdicama – zemlja je kandidat za članstvo od 2010. godine.
Osam godina ranije, a četiri prije stjecanja državne nezavisnosti, u Crnoj Gori je prihvaćen euro kao valuta.
Od 2009. putnicima s crnogorskim putovnicama nisu potrebne vize za EU i ostale zemlje schengenskog prostora.
Konačno, članstvo zemlje u NATO-u, od 2017. godine, doprinijelo je da se ova zemlja učvrsti na čelu euroatlantskih integracija preostalih zemalja na Balkanu.
"Reforme nikad nisu samo zakonodavne, nije moguće da se samo promjenama slova na papiru postane članica EU-a.
"Crna Gora je sada u fazi kad su sve promjene vrlo životne i zato želimo da ljudi znaju što se mijenja – ne iz korijena ili naopačke, ali svakako su neke svakodnevne stvari drugačije", kaže Zenović.
Ipak, pregovori su dugo stajali u mjestu, sporo napredujući više od desetljeća, iako su na vlasti bile snage koje su europske integracije imale visoko na listi prioriteta.
U tom periodu, zemljom je vladala Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, dugogodišnjeg predsjednika Crne Gore, koja je 2020. otišla u opoziciju.
"U veljači 2022. godine i agresije Rusije na Ukrajinu, od priče koja je bila birokratska i administrativna, prešlo se na jezik realpolitike – da je cilj EU-a da dokaže da su vrata otvorena, a Unija atraktivna.
Crna Gora dobiva "snažan vjetar u jedra" iz Bruxellesa, ali su optimistične procjene o brzom ulasku pod upitnikom. Analitičari upozoravaju da zemlja nije spremna i da se ne približava europskim standardima.
Milica Kovačević iz CDT-a kritizira: "Mi ništa više ne nalikujemo europskim društvima nego prije pet godina. Dobivamo ovacije za dvojke i jedva prijelazne ocjene, a ne za petice."
Ključni problemi
Crna Gora mora zatvoriti još 26 pregovaračkih poglavlja do kraja 2026., što je ambiciozan plan.
Glavni izazovi nisu tehnička pitanja, već vladavina prava, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Jedna od najvećih prepreka leži u samoj vladajućoj koaliciji. Oporba smatra da dijelovi vlasti "jedno misle, drugo rade, a treće govore" i da im je fokus na ideološkim pitanjima.
Kovačević upozorava da je vlada "okupljena oko podjele plijena," dok se redovito spotiče na pitanjima europskih vrijednosti (npr. Rezolucija o Jasenovcu ili podrška Rusiji).
Politički konsenzus o europskom putu postoji, ali je upitan. Kovačević zaključuje: "Najgora moguća stvar bi bila da čudom političke volje netko kaže da smo mi skroz spremni – jer nismo i nećemo biti".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....