Krv i kaos na ulicama Podgorice: napadi nožem, gore turski restorani, uvodi se hitna zabrana ulaska državljanima Turske!

Sve je bilo gotovo u manje od 30 sekundi. 

Trojica mladića u nedjelju kasno navečer, netom iza ponoći, sjedila je u kafiću “Komanka” na Zabjelu, južnom dijelu Podgorice. Skupina turskih državljana prolazila je ulicom i nešto im dobacila. Jedan od mladića izašao je i počeo se s njima raspravljati.  

A onda je nastao kaos. 

Noževi su bljesnuli - Podgoričanin se srušio na asfalt. Nožem mu je, utvrdila je kasnija obrada u Kliničkom centru u Podgorici, naneseno ukupno sedam ubodnih rana u prsa i ruke. 

Napadači su se razbježali prema obližnjim lokalima, zabarikadiravši se u kasinu u kompleksu Vektra.

Uslijedila je policijska racija kakva se rijetko pamti u glavnom gradu Crne Gore: blokirane su ulice, pretraženi kafići i stanovi, a cijelo Zabjelo probudilo se pod rotirkama i zvukom sirena.

Do jutra je privedeno 45 turskih državljana. Između ostalih i dvojica izravno povezana s napadom.

Dio mještana Zabjela odlučio je uzeti pravdu u svoje ruke. Napadače su pokušali linčovati, a razbijen je i lokal turskog državljanina.

Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je sutradan da će Vlada po hitnom postupku donijeti odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.

Doselilo se 13.000 Turaka

- U cilju očuvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u sljedećem ćemo razdoblju inicirati intenzivne razgovore s Republikom Turskom kako bismo, u duhu dobre suradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu - poručio je Spajić.

U Crnoj Gori posljednjih godina bilježi se snažan porast broja stranih državljana s odobrenim boravkom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u zemlji trenutačno boravi više od 100 tisuća stranaca, što čini oko šestinu ukupnog broja stanovnika. Među njima je ukupno 13.308  turskih državljana.

Službeni podaci pokazuju da turski državljani u Crnoj Gori najčešće žive u Podgorici, Baru i Nikšiću. Dio ih dolazi zbog ulaganja u nekretnine, dio zbog otvaranja manjih poduzeća u ugostiteljstvu i građevinskom sektoru, a dio radi zapošljavanja u turističkoj industriji.

Analitičari navode da je Crna Gora posljednjih godina postala privlačna investitorima iz Turske zahvaljujući jednostavnijem postupku dobivanja boravišnih dozvola i liberalnom viznom režimu.

Povećani priljev stranaca, među njima i turskih državljana, dio je šireg trenda migracija prema Crnoj Gori, potaknutog povoljnim poreznim okruženjem, stabilnim tečajem i rastom tržišta nekretnina.

Još u kolovozu ove godine na masovne migracije turskih državljana upozorio je Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene (PzP) i jedan od osnivača bivše prosrpske i proruski orijentirane koalicije “Demokratski front”. Medojević je poznat po oštrim kritikama prozapadne politike i sigurnosnih institucija, a u svojim istupima često govori o utjecaju Turske i islamskih zemalja na prostor Balkana.

- U Crnoj Gori već nekoliko godina traje tiha, ali masovna islamizacija. Ogroman je priliv državljana Turske koji žive i rade u našoj zemlji, a država na to ne reagira - ustvrdio je tada Medojević, upozoravajući da su turski državljani u Crnoj Gori otvorili više od pet tisuća tvrtki, uglavnom u Podgorici i Budvi. On je tada objavio da u Crnoj Gori boravi više od 100 tisuća državljana Turske, Azerbajdžana i drugih islamskih zemalja. Što, u zemlji koja ima 623 tisuće stanovnika, do sada nije potvrdio niti jedan službeni podatak. 

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da je pojava većeg broja turskih državljana u Crnoj Gori prvenstveno ekonomsko i sociološko pitanje, a ne dio nekog organiziranog političkog ili vjerskog projekta.

-Medojević i slični političari govore o stotinama tisuća Turaka u Crnoj Gori, no službeni podaci govore nešto sasvim drugo – riječ je o nešto više od deset tisuća ljudi, što nije zanemarivo, ali ni alarmantno - ustvrdio je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Avdagić. Prema njegovim riječima, turska zajednica u Crnoj Gori uglavnom se sastoji od mlađih obitelji, ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama koji se bave ugostiteljstvom, malim obrtima i trgovinom, često kao mikroinvestitori koji traže lakše poslovno okruženje nego u vlastitoj zemlji.

- Crna Gora za mnoge je svojevrsni eldorado. Nije previše regulirana kao što je Hrvatska. U Crnoj Gori je sve jednostavnije, i to privlači strane poduzetnike - objašnjava Avdagić.

Preusmjeravanje ruskog kapitala

Pritom naglašava da nije isključeno da je pojačani dolazak turskih državljana u Crnu Goru posljedica šireg procesa preusmjeravanja kapitala iz Rusije prema tržištima koja nisu pod sankcijama.

- Neki ruski vlasnici nekretnina pokušavaju ih prodati, a kupci iz Turske su praktično jedni od rijetkih koji mogu legalno poslovati jer njihova zemlja nije uvela sankcije. Tako se stvara dojam masovnog dolaska, iako je riječ o poslovnim interesima, a ne o migracijama s ideološkim predznakom. Čini mi se da je to je prije svega sociološki, a ne geopolitički proces. Ljudi idu tamo gdje im je lakše živjeti, raditi i uklopiti se. To nije nikakvo ‘osvajanje’, nego logika migracija koja se ponavlja stoljećima - zaključuje Avdagić.

Zastupnica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić Harbić poručila je da svaki počinitelj zločina treba odgovarati za ono što je napravio. Ali i da treba izbjeći opasne generalizacije. 

- Generalizacija je prvi korak ka ksenofobiji, rasizmu i očito u ovom slučaju islamofobiji. Od oko 110 tisuća stranaca u Crnoj Gori, svega oko deset posto su državljani Turske, dok je broj izvršenih krivičnih i prekršajnih djela u toj populaciji najmanji u odnosu na sve ostale strane državljane. Dakle, problem nije u brojkama, nego u narativu koji se smišljeno gradi - navodi Kenana Strujić Harbić. Podsjećajući pritom da se prešućuje doseljavanje desetina tisuća drugih stranaca koji se, prema njezinim riječima, koriste za promjenu demografske slike Crne Gore već trideset godina.

Crna Gora prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023. godine ima 41,12 posto Crnogoraca, 32,93 posto Srba, 9,45 posto Bošnjaka, 4,97 posto Albanaca i 2,06 posto - odnosno 12 824 posto - Rusa.  

Što ih, uz više od 26 tisuća odobrenja za stalni boravak državljanima Ruske Federacije - čini vrlo zanimljivom skupinom u državi članici NATO-a. Koja se od svih zemalja Zapadnog Balkana čini najbližom ulasku u Europsku uniju. 

A koja se još uvijek pita tko sve stane pod njezino nebo.