U povijesti Balkana malo je osoba koje su izazivale toliko kontroverzi kao Mirjana Mira Marković, supruga Slobodana Miloševića. Nazivana "Crvenom Vješticom" i "Lady Macbeth Balkana", bila je daleko više od prve dame Srbije - bila je siva eminencija režima koji je obilježio krvave devedesete godine prošlog stoljeća. Kritičari su je optuživali za manipulaciju, okrutnost i beskrupuloznost u političkom djelovanju, a mnogi su je smatrali opasnijom i od samog Miloševića.
Traumatično djetinjstvo oblikuje političarku
Rođena 10. srpnja 1942. u Požarevcu, Mira je od najranijih dana bila obilježena tragedijom. Njezina majka Vera Miletić, partizanka, pogubljena je 1944. nakon što je otkrila poziciju nekih svojih partizanskih drugova. Tvrdilo se da je mučena i da je zato prokazala druge partizane.
Otac Moma Marković, visoki komunistički dužnosnik, praktički ju je ignorirao do njezine petnaeste godine. Ove rane traume duboko su utjecale na Mirin karakter i kasnije političko djelovanje.
Odrastanje bez majke i uz odsutnog oca stvorilo je u Miri složenu osobnost s konstantnom potrebom za dokazivanjem. Odgajala ju je baka po majci. U školskim danima Mira se isticala izvanrednim uspjehom i intelektualnom radoznalošću, ali i određenom dozom introvertiranosti koja će je pratiti kroz život.
U gimnaziji u Požarevcu upoznala je Slobodana Miloševića. Njihova veza, započeta u školskim klupama, prerasla je u jedno od najutjecajnijih političkih partnerstava u povijesti regije. Vjenčali su se 1965. godine, a njihov brak postao je simbol neraskidive povezanosti osobnog i političkog. Dva zla u jednom braku.
Njihova ljubavna priča započela je kroz zajedničku ljubav prema književnosti i filozofiji. Milošević, tada povučeni mladić iz provincije, našao je u Miri intelektualnu srodnu dušu. Zajedno su čitali ruske klasike, raspravljali o marksizmu i dijelili ambicije o političkoj karijeri, a kasnije i o tome kako će oni biti par koji će vladati Balkanom. Mira je bila ta koja je Slobodana poticala na veće ambicije, vjerujući u njegove sposobnosti više nego on sam.
Žena iz sjene koja je vukla konce
Kao profesorica sociologije na Beogradskom sveučilištu i vođa Jugoslavenske ljevice (JUL), Mira je gradila vlastitu političku karijeru. Kritičari su je optuživali za zlouporabu položaja, nepotizam i stvaranje kulta ličnosti. Posebno su joj zamjerali autoritarni stil vođenja i eliminaciju političkih neistomišljenika.
Mirin utjecaj nije se ograničavao samo na političke odluke. Optužbe su uključivale nezakonito bogaćenje, korupciju i zloupotrebu državnih resursa. Preko svoje stranke JUL stvorila je paralelni centar moći koji je kontrolirao značajan dio srpske ekonomije i medija. Njezin politički stil karakterizirala je kombinacija marksističke ideologije i srpskog nacionalizma, što je stvaralo jedinstvenu političku filozofiju koja je obilježila eru Miloševića.
Kontroverze i optužbe
Markovićeva je bila povezivana s brojnim političkim ubojstvima, uključujući likvidaciju novinara Slavka Ćuruvije i nestanak Ivana Stambolića. Kritičari su je optuživali za organiziranje političkih atentata, zastrašivanje novinara i stvaranje atmosfere straha. Posebno su joj zamjerali brutalan obračun s medijima i političkim protivnicima.
Njezina uloga u političkim čistkama devedesetih godina predmet je brojnih kontroverzi. Posebno su intrigantne bile njezine kolumne u dnevnom listu "Duga", gdje je često kroz metafore i alegorije najavljivala političke obračune koji bi uslijedili. Mnogi su je optuživali za poticanje na nasilje i stvaranje "crnih lista" nepoćudnih osoba.
Ekstravagantni život prve dame
Unatoč komunističkoj retorici, Mira je razvila sklonost luksuzu - krznu, kavijaru i skupoj čokoladi. Kritičari su je optuživali za licemjerje i dvostruke standarde - dok je javno zagovarala socijalističke ideale, živjela je raskošnim životom. Posebno su joj zamjerali bogaćenje obitelji u vrijeme kada je većina građana živjela u siromaštvu.
Njihov životni stil postao je predmet sve većeg javnog nezadovoljstva tijekom devedesetih godina. Dok je većina stanovništva patila pod međunarodnim sankcijama, Markovići su održavali visoki standard života. Marko Milošević postao je simbol korumpiranog sustava, kontrolirajući uvoz cigareta i goriva, dok je Marija kroz svoju televizijsku stanicu Košava TV širila režimsku propagandu.
Posljednji dani u izgnanstvu
Nakon Miloševićeva pada s vlasti 2000. godine i njegova izručenja Haaškom tribunalu, Mira je ostala njegova najvjernija braniteljica. U Rusiji je napisala memoare, braneći njihovu zajedničku političku ostavštinu. Umrla je 2019. u Sočiju, a njezini posmrtni ostaci položeni su pored Miloševićevih u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu.
U egzilu, Mira je nastavila pisati i braniti politiku svog supruga, nikada ne priznajući pogreške režima. Njezini memoari "Bilo je to ovako" predstavljaju osobnu verziju povijesti u kojoj su ona i Slobodan prikazani kao žrtve međunarodne zavjere. Posljednje godine provela je u relativnoj izolaciji, održavajući kontakte samo s najbližim prijateljima i rijetkim novinarima koji su je posjećivali u Sočiju.
Priča o Miri Marković ostaje svjedočanstvo o tome kako osobne traume i ambicije mogu oblikovati sudbinu čitavih naroda. Njezina ostavština i danas izaziva žustre rasprave na prostoru bivše Jugoslavije. Njezin život predstavlja složenu studiju moći, ambicije i osobnih trauma koje su se prelile na političku pozornicu s tragičnim posljedicama za milijune ljudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....