Vjernici hercegovačke župe Mostarski Gradac, nedaleko od Širokog Brijega, koji ne priznaju hijerarhiju Katoličke crkve ni mjesnoga mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića, pa slijedom toga ni od njega imenovanog župnika don Miljenka Krešića, nisu dopustili svetu misu koju je na groblju Vlaka u Donjem Gradcu trebao predvoditi župnik Krešić.
U javnom i crkvenom životu župe već dulje vrijeme prisutna su neslaganja i različita tumačenja crkvene uprave i nadležnosti, posebno u odnosu na ulogu Mostarsko-duvanjske biskupije kod raspodjele župa između franjevaca i biskupijskih svećenika, u kojoj bi Mostarski Gradac trebao pripasti na raspolaganje biskupiji. Dio vjernika i župljana ne prihvaća odluke vezane uz imenovanja i upravljanje župom, što je dovelo do podijeljenih stavova unutar zajednice i povremenih napetosti u pastoralnom djelovanju.
Mještani koji podržavaju franjevce okupili su se oko sat vremena prije početka kako bi izrazili protivljenje održavanju mise unutar groblja. Na terenu su se okupili vjernici obiju strana, a situacija je dovela do toga da don Miljenku Krešiću nije bio omogućen ulazak u groblje, nakon čega je pozvana policija.
Policija je nakon dolaska obavila razgovore s predstavnicima obiju strana, no okupljeni su ostali pri stavu da se misa ne može održati unutar groblja. Nakon dogovora na terenu, odlučeno je da se misa ipak održi pod dubom u blizini groblja, što su okupljeni prihvatili, piše Borak.tv.
Misa je trajala oko dvadeset minuta, a mještani su ostali u blizini sve dok se sudionici nisu razišli. Prema riječima okupljenih, cijelo događanje prošlo je bez ikakvih incidenata.
Župa Mostarski Gradac, prema odluci Svete kongregacije za širenje vjere iz 1967. godine, stavljena je na slobodno raspolaganje mostarsko-duvanjskom biskupu. Do tada je bila povjerena pastoralnoj skrbi franjevaca hercegovačke provincije.
Tu je odluku dodatno potvrdio dekret Svete Stolice Romanis Pontificibus iz 1975. godine, koji je izdala ista Kongregacija "s pristankom također Vijeća za javne crkvene poslove i Svete kongregacije za redovnike i svjetovne ustanove", a koji je u svemu "odobrio, potvrdio i naredio da se objavi" papa Pavao VI., sveti, 6. lipnja 1975.
Župa je od 1968. do 1980. bila bez zakonita župnika. Nakon što je biskup koadjutor mons. Pavao Žanić preuzeo upravu biskupije 1980. godine, dopustio je nekim franjevcima da privremeno upravljaju župom dok se dekret ne provede. Ta privremenost potrajala je gotovo 20 godina, do 1999. godine.
Od 1999. župom upravljaju svećenici iz Čapljine, koji su suspendirani i iz reda otpušteni, piše Crkva na kamenu.
Poznato je, naime, da je odnose Crkve u Hercegovini i Vatikana godinama remetio takozvani "hercegovački slučaj", odnosno neposluh franjevaca mjesnom biskupu oko podjele župa. Čitav je niz župa u Hercegovini na području mostarsko-duvanjske biskupije koje su faktički ilegalne, a najveće od njih su Grude i Čapljina, gdje godinama djeluju franjevci koji su izbačeni iz franjevačkog reda. Oni ne iskazuju posluh mjesnom biskupu, djeluju samostalno mimo svih kanonskih pravila. I tako je od 1975. godine, kada je papa Pavao VI. donio dekret Romanus Pontificibus, kojim župe u Čapljini, Grudama, Mostarskom Gradcu, Crnču i Pločama-Tepčićima oci franjevci trebaju prepustiti na slobodno raspolaganje biskupu i biskupijskim svećenicima. To je jedan od neriješenih sukoba unutar Katoličke crkve u Hercegovini, na što se kasnije nastavio međugorski fenomen, koji je još više poremetio odnose fratara i biskupa, od pokojnih biskupa Petra Čule i Pavla Žanića, preko Ratka Perića pa do sadašnjeg ordinarija Petra Palića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....