Obilježavamo obljetnicu cijele 2025. godine

Godina 2025. donosi izniman jubilej u hrvatskoj povijesti – obilježavanje 1100. obljetnice mitske krunidbe kralja Tomislava. Prema narodnoj predaji, upravo se na prostranom Duvanjskom polju godine 925. dogodio taj povijesni trenutak kojim je utemeljeno prvo hrvatsko kraljevstvo. Iako povijesna znanost ne može sa sigurnošću potvrditi svaki detalj tog događaja, cijela Hrvatska i susjedna BiH već godinama njeguju sjećanje na legendarnog vladara, ne samo kroz zapise i istraživanja, već i kroz živu usmenu tradiciju, legende, pjesme i običaje.

Službeno obilježavanje velike obljetnice hrvatske povijesti započelo je u Splitu već početkom ove godine. Tijekom cijele godine Splitsko-dalmatinska županija bit će ključan partner Hrvatskom saboru, koji je još u ožujku 2024. proglasio ovu godinu – Godinom Hrvatskog Kraljevstva. U sklopu te odluke Županija je pripremila čak 15 kulturnih, znanstvenih i simboličkih programa posvećenih prvom hrvatskom kralju.

Kako je najavio župan Blaženko Boban, središnje mjesto proslave bit će upravo Duvanjsko polje, povijesna visoravan na kojoj je, prema predaji, kralj Tomislav i okrunjen. Istaknuto je i kako je cilj čitave obljetnice osnažiti svijest o hrvatskom identitetu i njegovu dubokom ukorjenjenju u kršćanskom i europskom civilizacijskom krugu. Simboličan čin već je ostvaren... Splitsko-dalmatinski župan 2023. godine uručio je repliku kraljevske krune gradu Tomislavgradu, čime je, kako je rekao, „kralj simbolično vraćen kući“.

Programi koji će se održavati cijelu 2025. godinu uključuju znanstvene skupove, kulturne manifestacije, izložbe, duhovne susrete i terenska obilježavanja, a sve s ciljem da se široj javnosti približi jedno od najvažnijih razdoblja hrvatske srednjovjekovne povijesti.

Vladavina kralja Tomislava

Godine 925. na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, prema narodnoj predaji, okrunjen je prvi hrvatski kralj - Tomislav. Tim činom, kako se vjeruje, rođeno je Hrvatsko Kraljevstvo, a Hrvatska stupila među priznate srednjovjekovne europske države. Iako je povijest tog razdoblja zamagljena nedostatkom izvora i protkana narodnim pričama, Tomislav ostaje ikona hrvatske državnosti i simbol političkog jedinstva koje je, barem u kratkom povijesnom razdoblju, ujedinilo prostore od Drave do Jadrana.

Kralj Tomislav vladao je u prvoj polovici 10. stoljeća, a povijesni izvori potvrđuju da je već 925. nosio kraljevsku titulu. Papa Ivan X. ga u pismu oslovljava s rex Crouatorum, a na Splitskom saboru iste godine spominje se kao kralj u Dalmaciji i Hrvatskoj. Njegova je vladavina označila kulminaciju ranosrednjovjekovne hrvatske državnosti, s političkom i vojnom moći koja se očitovala u pobjedama nad Mađarima i Bugarskom, snažnoj mornarici te crkvenoj organizaciji.

Mit o krunidbi na Duvanjskom polju

Duvanjsko polje, gdje se, prema predaji, krunidba i dogodila, odabrano je zbog svog strateškog i simboličkog značenja; kao veza između jadranske obale i unutrašnjosti. No, povijest ne nudi potvrdu ni za točnu lokaciju krunidbe ni za mnoge detalje iz života kralja Tomislava. Mnogi su dijelovi njegove biografije rekonstruirani kasnije iz narodnih predaja, pjesama i kronika poput Ljetopisa popa Dukljanina, pisanog stoljećima poslije.

To, međutim, ne umanjuje njegov značaj. Tomislav je postao mit, a mitovi, pogotovo oni utemeljeni na povijesnim ličnostima, imaju svoju moć. Njegovo ime danas nose trgovi, škole, spomenici, a njegov lik simbolizira početak hrvatske političke samostalnosti i kraljevske tradicije.

Istina ili izmišljotina

Iako se kralj Tomislav često prikazuje kao vladar golemog kraljevstva koje se protezalo od Drave do Drine, povijesni izvori o njegovoj vladavini rijetki su i često nepouzdani. Priče o njegovim pobjedama nad Mađarima i Bugarima temelje se na Ljetopisu popa Dukljanina i djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta.

Oba izvora pisana su desetljećima, pa i stoljećima kasnije, bez jasnog spominjanja Tomislava u kontekstu tih sukoba. Ipak, činjenica da je papa Ivan X. 925. godine Tomislava izričito nazvao „kraljem Hrvata“ potvrđuje njegovu političku važnost, dok crkveni sabor iste godine sugerira da je imao vlast i u sjevernim krajevima današnje Hrvatske.

Koliko je točno bio moćan, teško je reći... Nedostaju arheološki tragovi i konkretni dokazi, ali to ne znači da nije bio značajan. Povjesničari danas smatraju da je velik dio narativa o Tomislavu nastao kasnije, kroz epohe koje su ga koristile za različite ideološke potrebe – od preporoda u 19. stoljeću do suvremenih koncepcija nacionalnog identiteta. U stvarnosti, o njegovim bitkama, granicama i smrti znamo vrlo malo, ali upravo ta mješavina povijesti i mita daje Tomislavu auru trajne fascinacije.

Tomislav je možda i najbolji primjer kako povijest i identitet često žive između dokaza i vjerovanja. No, jedno je sigurno... Njegov trag u kolektivnoj memoriji Hrvata nije izblijedio ni nakon više od tisuću godina.