StoryEditorOCM
Regija‘demoniziranje‘?

‘Ovo da je Gospa!?‘ Naljepnica za blagoslov obitelji izazvala žestoku raspravu; pogledajte zašto...

Piše vijesti sd
12. siječnja 2026. - 06:56

Ovih dana jedna naljepnica za blagoslov obitelji izazvala je živu raspravu među vjernicima u dijelovima Bosne i Hercegovine. Riječ je o naljepnici koju svećenici darivaju obiteljima nakon blagoslova obitelji, a na kojoj su ispisana slova G+M+B ili C+M+B (lat. Christus Mansionem Benedicat – "Neka Krist blagoslovi dom"), godina blagoslova te simboli koji označavaju blagoslovljeni prostor i podsjećaju na zajedništvo u vjeri i poziv na svetost života, javlja Fenix magazin.

Razlog za raspravu je prikaz na slici koji odstupa od tradicionalnih kanona: Gospa nije odjevena kao što su vjernici navikli, nema rumeno lice ni bujnu kosu, već nosi crnu jednostavnu haljinu. Oko nje i malog Isusa prikazani su franjevci.

Neki komentari na društvenim mrežama su, mogli bismo slobodno reći, zastrašujući. Od tvrdnji da je slika "demonizirana" do kritika kako Gospina odjeća ima "dekolte". Jedan komentator tvrdi kako zna ljude koji su sličice odmah bacili u vatru i pročistili prostor od takvog "blagoslova".

S druge strane, ima i onih korisnika koji ističu kako tradicionalni prikazi nisu obvezni: "Marija je prikazana kao skromna, krhka žena bez rumenila, izvučenih trepavica i bujne zanosne kose. Marija nije barbika. Što se tiče odjeće, u Pasiji je također prikazivana u crnom jer je to bio običaj", stoji u jednom komentaru.

Jedan korisnik podsjetio je i da su na slici franjevci, sv. Franjo i njegovi fratri, te da je slika iz 2010. godine i nalazi se u jednoj crkvi u BiH.

Posebno vrijedan komentar dao je Vlado Filić, učitelj povijesti u OŠ "Ivan Meštrović" Vrpolje.

"Slika je detalj hrvatskog akademskog slikara Slavka Šohaja, naziva ‘Božić svetog Franje‘. Naziv sam po sebi govori što predstavlja. Ove godine obilježavamo 800 godina od smrti sv. Franje Asiškog, koji je u Grecciu (1223.) organizirao ono što danas nazivamo ‘živim jaslicama‘ – uprizorenje rođenja Gospodnjega sa živim ljudima, a ponekad i životinjama, poput vola i magarca. Šohaj je to prikazao onako kako on vidi taj događaj, koji i danas živi u našim župama. Stoga je bilo prikladno da ovu 2026. godinu velike obljetnice Franjine smrti obilježimo naljepnicom za božićni blagoslov obitelji, koja nas podsjeća koliko se sveti Franjo duboko uživio u Božić", napisao je Vlado Filić.

image

Naljepnica za blagoslov obitelji koja je izazvala raspravu 

SCREENSHOT

Fenix magazin za mišljenje je upitao fra Antu Babića, dobrog poznavatelja sakralne umjetnosti.

"Centralni i najvažniji lik naljepnice, što je i razumljivo, predstavlja djetešce Isusa položeno na slamicu zlatno-žute boje. Ta boja najbolje potvrđuje da je on ono nebesko svjetlo koje se rodilo u svetoj božićnoj noći. Drugi likovi su svi u tamnim bojama, ali svi su usmjereni, u klanjajućem stavu, prema tom čudesnom svjetlu koje zrači iz božanskog djeteta.

Uz dijete Isusa u sredini naljepnice dominira izuzetno mlad, elegantan ženski lik. Taj lik predstavlja Isusovu majku. Umjetnik je ovdje prikazuje jako mladom, skladnom i ljupkom, koja daje naslutiti da je njen sklad i ljupkost odsjaj njene nutarnje čistoće. Upada u oči lijepo počešljana kosa, podsjeća na djevojku iz našega naroda, koja se spremila za neko slavlje. Možda je umjetnik pred sobom imao upravo jedan takav prikladan lik, neke njemu poznate djevojke, da mu posluži kao predložak i da nam svima poruči kako je djevojački sklad, ljepota, pogotovo ako vanjštinu prati ljepota i sklad duše i srca, nešto na čemu se zaustavlja i Božje oko. A povijest Crkve nam pokazuje da su svi oni na kojima se zaustavljalo Božje oko Crkvi i svijetu donosili mnogo svjetla, ljepote i radosti. A to je događaj Božića izvan božićnog vremena. Upravo s tom nakanom blagoslivljaju se obitelji o Božiću", rekao je fra Ante Babić.

Autorica teksta u Fenix magazinu na kraju zaključuje da, iako estetski odstupa od tradicionalnih prikaza, naljepnica koja je izazvala toliku pozornost ipak ističe suštinsku poruku događaja, nadilazeći zemaljske kriterije ljepote i prikaza. Naravno, svatko ima pravo imati svoje mišljenje o tome sviđa li mu se ili ne, no kako je u svom komentaru istaknuo učitelj povijesti Vlado Filić: "Prvo treba dobro pogledati, pa onda suditi."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. siječanj 2026 05:22