Što radi BIA, srpska tajna služba? U kratkim crtama: prate Srbe, provaljuju u mobitele. Traže još špijuna kako bi uhodili što više Srba?!
"Bezbednosno-informativna agencija" (BIA), glavna obavještajna služba Srbije, našla se u središtu brojnih skandala zbog nezakonitog uhođenja i maltretiranja aktivista, novinara i političkih protivnika.
Novinar Slaviša Milanov jedna je od žrtava BIA-e koja mu je nezakonito oduzela slobodu na nekoliko sati - ugradila mu je špijunski softver u telefon, sve je učinjeno nezakonito uz asistenciju prometne policije i obične policije, a slučaj je stigao i do međunarodne organizacije "Amnesty International". Nedavno je o svemu pisala i Nova.rs, jedan od rijetkih neovisnih i profesionalnih portala u Srbiji.
No, Agencija traži još špijuna, a sve kako bi mogli špijunirati Srbe. Dakle, srpska agencija masovno špijunira srpske građane kako bi zaštitila režim Aleksandra Vučića. Srbija je postala Sjeverna Koreja Balkana.
I nedavna istraživanja Amnesty Internationala otkrila su zabrinjavajuću praksu korištenja sofisticiranog špijunskog softvera za nadzor građana. Ova otkrića dio su većeg obrasca zlouporabe ovlasti koji se proteže još od osnivanja agencije 2002. godine.
Povijest i razvoj BIA-e
Nastanak i reorganizacija
BIA je nastala transformacijom bivšeg Resora državne bezbednosti (RDB) u moderniju obavještajnu agenciju. Međutim, mnogi stručnjaci tvrde da reorganizacija nije donijela očekivane reforme u pogledu transparentnosti i demokratskog nadzora. Tijekom godina, agencija je zadržala mnoge problematične prakse svojih prethodnika.
Zakonski okvir
Prema Zakonu o BIA-i iz 2002. godine, agencija bi trebala djelovati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije. Međutim, praksa pokazuje značajna odstupanja od zakonskih odredbi, posebno u području zaštite privatnosti građana i poštivanja sudskih procedura.
Nezakonito praćenje aktivista i novinara
Špijunski softver NoviSpy
BIA je razvila vlastiti špijunski softver nazvan NoviSpy koji omogućuje potpunu kontrolu nad zaraženim mobilnim uređajima. Softver može pristupiti pozivima, porukama, lokaciji telefona te čak aktivirati mikrofon i kameru bez znanja korisnika. Za instalaciju softvera korištena je napredna izraelska tehnologija tvrtke Cellebrite.
Tehnički aspekti nadzora
NoviSpy koristi napredne metode infiltracije koje uključuju:
► Sofisticirane tehnike socijalnog inženjeringa
► Automatsko brisanje tragova nakon instalacije
► Mogućnost daljinskog upravljanja i prikupljanja podataka
Žrtve nadzora
Među žrtvama nezakonitog nadzora našli su se brojni aktivisti za zaštitu okoliša, novinari i članovi civilnog društva. Ivan Bjelić, aktivist, bio je priveden pod izgovorom neplaćene prometne kazne, a njegov telefon je bez sudskog naloga pregledan Cellebrite tehnologijom.
Dodatni dokumentirani slučajevi uključuju:
► Nikolu Ristića, organizatora prosvjeda
► Mariju Petrović, nezavisnu novinarku
► Aleksandra Jovanovića, borca za ljudska prava
► Nekoliko članova opozicijskih stranaka
Zloupotreba ovlasti i kršenje zakona
Lažni policijski razgovori
► BIA je često koristila taktiku "informativnih razgovora" kao izgovor za oduzimanje mobitela i instalaciju špijunskog softvera. Prema pravnim stručnjacima, ovakve akcije nemaju zakonsko uporište jer srpski zakon ne predviđa korištenje špijunskog softvera.
Političke motivacije
Stručnjaci ističu da je BIA postala instrument političke kontrole umjesto institucija nacionalne sigurnosti. Posebno zabrinjava činjenica da se nadzor provodi bez sudskih naloga i pravnog temelja, što predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava.
Zastrašivanje aktivista
Otkriće raširenog nadzora stvorilo je atmosferu straha među aktivistima i novinarima. Mnogi su prijavili samocenzuru i smanjenje aktivnosti zbog straha od praćenja.
Google je, nakon upozorenja Amnesty Internationala, potvrdio NoviSpy kao zlonamjerni softver i uklonio ga sa zaraženih uređaja. Cellebrite je najavio preispitivanje suradnje sa Srbijom nakon otkrića o zloupotrebi njihove tehnologije.
Međunarodne organizacije
Europska unija izrazila je zabrinutost zbog kršenja demokratskih standarda, Vijeće Europe zatražilo je istragu o nezakonitom nadzoru, a OESS je uputio posebnog izvjestitelja za istragu slučaja. BIA je odbacila sve optužbe nazivajući ih "trivijalnim senzacionalizmom", no brojni dokazi i svjedočanstva ukazuju na sustavno kršenje privatnosti i osnovnih ljudskih prava građana Srbije. Ova otkrića bacaju sjenu na demokratske procese u zemlji i pokazuju zabrinjavajući trend korištenja napredne tehnologije za političku represiju. Potrebne su hitne reforme i uspostavljanje učinkovitog demokratskog nadzora nad radom BIA-e kako bi se spriječile buduće zlouporabe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....