Bjeloruski aktivist, novinar i redatelj Andrej Gnyot rekao je da ga trenutna situacija u Srbiji podsjeća na Bjelorusiju oko 2006. godine te da vidi ponavljajuće obrasce, ali je procijenio da je autoritarizam u njegovoj zemlji ipak na puno višoj razini.
"Kada je riječ o razlikama između Srbije i Bjelorusije, upotrijebit ću metaforu blisku mom radu kao filmskog redatelja: Srbija je usred prve sezone serije "Autoritarizam i diktatura", a Bjelorusija se bliži kraju treće", rekao je Gnyot u intervjuu za njemački Deutsche Welle, prenosi Nova.rs.
Gnyot, koji je godinu dana proveo u pritvoru u Srbiji (2023.-2024.) čekajući odluku o izručenju Minsku, rekao je da mu "daje nadu to što je vidio da pravosuđe u Srbiji djelomično funkcionira".
"Visoki sud je brzopleto donio odluku o mom izručenju Bjelorusiji, ali Žalbeni sud je moj slučaj shvatio ozbiljno i poništio presudu Visokog suda. Pravosuđe u Srbiji je još uvijek živo, daleko je od savršenog, pod pritiskom je, ali ima prostora da zakon prevlada, dok u Bjelorusiji sudovi već dugo ne ispunjavaju svoju funkciju. U Srbiji još uvijek postoji nešto što se može braniti i na čemu se može graditi", izjavio je Gnyot.
Rekao je da u Bjelorusiji sada ima više od 1300 političkih zatvorenika, ali da je stvarni broj puno veći.
‘zatvor ne bi preživio‘
"Mogu to potvrditi iz iskustva: jedna organizacija za ljudska prava odbila me priznati kao političkog zatvorenika, jer nisam ispunjavao njihove kriterije. Po njihovom mišljenju, morao bih služiti kaznu u bjeloruskom zatvoru. Srećom, to se nije dogodilo, jer da jest, jednostavno ne bih preživio", rekao je.
Gnyot je također odgovorio na pitanje o daljnjem razvoju situacije u Srbiji, nakon dva tjedna blokada diljem zemlje, navodeći da "postoje dva scenarija - ili dolazi do otvorenog sukoba u kojem se koristi sila, što može imati razorne posljedice, ili se pojavljuje druga sila koja intervenira prije nego što bude prekasno".
"Kada se građani suoče s brutalnom silom, netko mora reagirati. To može biti frakcija unutar vlade koja se ne slaže s postupcima sigurnosnih službi. To može biti koalicija političkih vođa koja brani mirne građane. To može biti parlament koji odbija šutjeti. Možda čak i samo jedna utjecajna osoba koja preokrene situaciju", izjavio je.
Dodao je da "bez trećeg aktera, prosvjed riskira da bude zgažen, bez obzira koliko masovan i opravdan bio."
"Dakle, nasilno gušenje je realan scenarij, ali pojava druge sile sposobne zaštititi ljudska prava jedina je stvarna šansa da se spriječi tragedija. I tu šansu treba iskoristiti", rekao je Gnyot.
Također je rekao da optužbe u Srbiji, koje se temelje na prisluškivanim razgovorima, podsjećaju na ono što su aktivisti u Bjelorusiji doživjeli.
Naveo je da je 2010. bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dopustio sustav kontrole - zahtjev da internetski pružatelji usluga instaliraju opremu koja snima pozive i poruke na internetu, te dodao da je nadzor bio sustavni i da je uključivao sve slojeve društva.
Javno uputio dužnosnike da ignoriraju zakon
"Nije bilo pretpostavke nevinosti i zaštite privatnosti. Samo prisluškivanje, uhićenja, optužbe. I da, to je monstruozna praksa koju autoritarni režimi koriste kako bi održali potpunu kontrolu nad svojim društvima", rekao je Gnyot.
Na pitanje je li Lukašenko imao slične izljeve bijesa kao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon puštanja novosadskih aktivista iz pritvora, kada ih je nazvao "teroristima", Gnyot je potvrdno odgovorio, ali je istaknuo da bjeloruski čelnik "nije stao na agresivnoj retorici".
"Javno je uputio dužnosnike da ignoriraju zakon. Prilikom imenovanja novog državnog tužitelja rekao je: "Znate, ponekad nije sve u zakonima. Moramo poduzeti stroge mjere kako bismo zaustavili sav taj ološ koji misli da je to nešto"", rekao je Gnyot.
Izjavio je da je "posebno uznemirujući način na koji Bjelorusija koristi optužbe za počinjenje terorističkog čina - ne samo za eliminaciju političkih protivnika u zemlji, već i za progon aktivista u inozemstvu".
Gnyot je jedan od nekoliko stotina tisuća bjeloruskih građana koji su sudjelovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Lukašenka na predsjedničkim izborima. Europska unija nametnula je sankcije Minsku zbog represije nad sudionicima postizbornih demonstracija.
Uhićen je u zračnoj luci u Beogradu u listopadu 2023. godine, prema Interpolovoj tjeralici koju je za njim raspisala Bjelorusija. Sedam mjeseci proveo je u Središnjem zatvoru u Beogradu, a zatim pet mjeseci u kućnom pritvoru.
U listopadu prošle godine, Apelacijski sud u Beogradu poništio je odluku o izručenju Gnyota Minsku, nakon što su vodeće zapadne zemlje, Europski parlament i brojni strani umjetnici pozvali Srbiju da ga pusti na slobodu. Odmah je otišao u Europsku uniju, gdje se i danas nalazi.
Minsk optužuje Gnyota za utaju poreza, dok on optužbe opisuje kao lažne i tvrdi da se radi o "sistemskom mehanizmu progona" protivnika Lukašenkovog režima, piše Deutsche Welle, prenosi Nova.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....