Fra Petar Krasić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, umro je u nedjelju u 90. godini života. Ostavio je veliki trag svojim djelovanjem na Blidinju, gdje je bio dugogodišnji ravnatelj Franjevačke kuće molitve. Posljednje godine života proveo je u Franjevačkom samostanu u Humcu.
Kako piše Jabuka.tv., fra Petar Krasić bit će pokopan na groblju Podadvor u rodnom Čitluku u utorak, 11. studenoga.
Portal Jabuka.tv donosi detaljan pregled najvažnijih događaja iz života ovog poznatog franjevca.
Stjepan fra Petar Krasić rođen je 2. kolovoza 1935. u Čitluku. Za svećenika je zaređen u Mostaru 27. srpnja 1958. kao član Hercegovačke franjevačke provincije, a mladu misu slavio je 10. kolovoza 1958. u Čitluku.
Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode Blidinje, te graditelj franjevačke crkve u Masnoj Luci, po čemu ga šire narodne mase pamte.
Njegov put započinje u Slanom (Dubrovačko-neretvanska županija), gdje je u vrijeme vladavine Komunističke partije, kada je bilo zabranjeno održavanje vjerskih skupova, u tajnosti pripremio četrnaestero djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole za svetu pričest.
Nakon toga, na preporuku poglavara, fra Petar je poslan u Humac kao odgojitelj budućih franjevaca. U Humcu je boravio dvije i pol godine. U međuvremenu je diplomirao u Ljubljani i stekao magisterij.
Nova misija bila je župa Ljuti Dolac, odakle je organizirao i hodočašće Gospi u Širokom Brijegu. Bilo je to prvo javno hodočašće nakon 1945. godine, te svojevrsno “probijanje leda”, jer je vlast branila vjerske obrede izvan crkvenih dvorišta.
Nakon te misije odlazi u Kočerin, gdje se zadržao 13 godina. U toj župi predvodio je 2500 župljana iz obližnjih sela na hodočašće Gospi u Široki Brijeg. Iako je tadašnja milicija bila obaviještena, molitva i pjesma bili su toliko snažni da hrabri hodočasnici nisu posustali ni trenutka.
U Kočerinu je bio pokretač obnove i gradnje crkava u filijalama. Uz pomoć mještana, vjernika i mlađeg brata fra Ljube, u razdoblju od 1976. do 1980. godine izgrađena je crkva sv. Petra i Pavla. Na otvaranju te crkve pojavili su se deseci svećenika i tisuće vjernika.
Nakon toga odlazi u Mostar, gdje služi kao vikar Provincije, sudjelujući u obnovama crkava i zgrada koje su bile razrušene.
Početkom 80-ih godina fra Petar dolazi na Blidinje, svoju najveću ljubav. Čvrsto je odlučio potaknuti zaštitu ovog prirodnog bisera i planinskih polja. Morao je pronaći načine kako spasiti spaljeni prostor planine, na kojem nije bilo ni puta, ni kuće, ni vode, a do fratarske kuće nije se moglo ni doći.
Godine 1981. započinju prvi radovi na crkvi u Masnoj Luci, gdje su mu pomagali prijatelji iz Crnča. Dozvolu za gradnju jedva je dobio, a išao je čak u Beograd da bi dobio suglasnost za obnovu crkve koju su četnici spalili 1942. godine.
Na Blidinju je napravio šest groblja, koja je odlučio zaštititi i ograditi. Punih osam godina odlazio je iz Mostara u planinske kapelice predvoditi mise, sve dok nije 1988. došao stalno boraviti u Masnoj Luci.
Utemeljitelj je Parka prirode Blidinje, planinarskih staza, od kojih jedna vodi iz Masne Luke. Za vrijeme posljednjeg rata suorganizirao je „cestu spasa“ koja je prolazila pokraj Masne Luke, gdje su utočište našle tisuće ljudi.
U Masnoj Luci izgrađena je crkva, kao i galerija s pratećim sadržajima i sobama za duhovne obnove. O njegovim djelima i pothvatima može se čitati u knjizi „Fratar i planina“, koja je izdana 2022. godine. Uz pomoć urednika, suradnika i prijatelja, fra Petar opisuje svoj životni put na više od 500 stranica.
Ipak, ljudi će ga najviše pamtiti po ostavštini u Parku prirode Blidinje, osobito svaki put kad se nađu ispred crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci, piše Jabuka.tv.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....