U utorak 14. listopada Viši sud u Beogradu je na po deset godina zatvora osudio nekadašnje pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS) Gojka Lukića i Duška Vasiljevića te na pet godina Draganu Đekić jer je utvrđeno da su 1993. godine u mjestu Štrpci iz vlaka Beograd–Bar oteli 20 civila nesrpske nacionalnosti koji su potom okrutno ubijeni.
Prva prvostupanjska presuda, kojom su počinitelji 2023. godine bili osuđeni na ukupno 35 godina zatvora, ukinuta je odlukom Žalbenog suda u Beogradu i predmet je vraćen na ponovno suđenje.
Druga prvostupanjska presuda zapravo je istovjetna kao i prva, ali je ukupna kazna niža jer je u međuvremenu preminuo jedan od osuđenika, Jovan Lipovac, koji je prvom presudom, kao i Gojko Lukić i Duško Vasiljević, bio osuđen na deset godina zatvora. Među optuženicima bio je i Ljubiša Vasiljević, nekadašnji pripadnik VRS-a, koji je tijekom prvog suđenja također umro. Ni jučerašnjom presudom suđenje u Beogradu nije okončano jer pravo na žalbu imaju i obrana i tužiteljstvo, piše Una Sabljaković za Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u istom zločinu pred sudom u BiH između 2016. i 2024. osuđeno je deset drugih pripadnika VRS-a, dok je pred Višim sudom u Bijelom Polju u Crnoj Gori još jedan bivši pripadnik VRS-a, Nebojša Ranisavljević, 2004. pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.
Za plan zločina znali državni i vojni vrh RS-a i Srbije
"Jasno je da presuda nije pravedna. Nije pravedna za osuđene, imajući u vidu broj žrtava, kao i to da je riječ o jednom od najstrašnijih zločina prema državljanima Srbije koji nisu srpske nacionalnosti. Nije pravedna ni u odnosu na žrtve i obitelji žrtava", rekla je nakon izricanja presude okupljenim novinarima osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić.
TRZ u Srbiji podiglo je prvu optužnicu za zločin u Štrpcima 2015., ali ju je sud deset puta vraćao na doradu. Prema optužnici, potvrđenoj 2018. godine, u Višegradu je 27. veljače 1993. formirana oružana skupina "od oko 25 do 30 pripadnika VRS-a, s posebnim zadatkom da izvrši otmicu putnika nesrpske nacionalnosti iz brzog vlaka broj 671, koji je toga dana prometovao na relaciji Beograd–Bar".
U sastavu te skupine bili su, među ostalima, Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Dragana Đekić, koji su bili pripadnici jedinice Osvetnici, a ona je, kako navodi TRZ, bila u sastavu VRS-a. Pripadnici te skupine, prijeteći oružjem, najprije su naredili otpravniku vlakova da u Štrpcima zaustavi vlak, gdje su potom legitimirali putnike s ciljem, kako navodi tužitelj, "utvrđivanja njihove nacionalne pripadnosti".
Potom su iz vlaka izveli 20 civila nesrpske nacionalnosti i odveli ih do zgrade osnovne škole u mjestu Prelovo u BiH, gdje su im se pridružili Gojko Lukić i Dragana Đekić.
Tamo su ih brutalno pretukli, navodi tužitelj, spominjući između ostalog da su otete civile kundacima tukli upravo Dragana Đekić i Gojko Lukić. "Nakon takvog okrutnog postupanja primorali su oštećene da skinu odjeću, oduzeli su im novac i druge vrijednije stvari", navodi tužitelj i dodaje da su pripadnici VRS-a civile, koji su uglavnom bili Bošnjaci, odveli do jedne spaljene kuće u selu Mušići, gdje su ih ubila dvojica pripadnika iste oružane skupine.
svjedočenje haaškog osuđenika
Iako je zločin detaljno opisan, u optužnici se ne navodi tko je formirao oružanu skupinu koja je sudjelovala u ubojstvu dvadeset civila. Ipak, na suđenju Nebojši Ranisavljeviću u Bijelom Polju predočeni su dokumenti koja upućuju na to da je o planu da se zločin izvrši mjesec dana ranije znao državni i vojni vrh Republike Srpske, Srbije i tadašnje SRJ.
Na to je u knjizi "Otmica u Štrpcima" ukazao odvjetnik Dragoljub Todorović, koji je na suđenju Ranisavljeviću bio opunomoćenik oštećenih.
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava za DW kaže da presuda predstavlja samo djelomičnu pravdu.
"S obzirom na to da optužnicom nisu obuhvaćeni organizatori otmice kao ni svi koji su za nju znali, Inicijativa mladih za ljudska prava je 2023. godine pozvala vlade Srbije, RS-a i Crne Gore da formiraju komisiju koja bi utvrdila istinu o odgovornosti institucija SRJ i RS-a u ovom slučaju. Iako zasad ne postoji politička volja, otkrivanje svih činjenica o ovom državnom zločinu trebalo bi biti zadatak društvenih i političkih aktera u Srbiji", kaže Marko Milosavljević.
Žalbeni sud je u obrazloženju odluke da ukine presudu i vrati predmet na ponovno suđenje između ostalog naveo da je prvostupanjski sud propustio "odlučiti o prijedlogu obrane da se u svojstvu svjedoka ispita (haaški osuđenik) Milan Lukić", kao i da je to bilo "od odlučnog utjecaja za donošenje zakonite i pravilne odluke".
tek deset posto mladih u Srbiji čulo za otmicu u Štrpcima
"Milan Lukić je bio najodgovornija osoba i od početka do kraja sudionik i svjedok svih događaja koji su predmet ovog kaznenog postupka", navodi Žalbeni sud i dodaje da je prvostupanjski sud utvrdio da je baš on zapovijedao jedinicom Osvetnici. Zbog toga je Lukić, koji je pred sudom u Haagu osuđen na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti u Višegradu tijekom rata u BiH, 16. rujna ove godine ispitan pred sudom u Beogradu putem videokonferencijske veze s Estonijom, gdje izdržava kaznu.
NVO Fond za humanitarno pravo navodi da je Milan Lukić naveo kako njegov brat Gojko Lukić "nije bio sudionik rata", a sudu je poslao dokumentaciju koja se tiče njegove mobilizacije i vremena provedenog u VRS-u. Nataša Kandić ističe značaj tog dokumenta. "Ono što je sada utvrđeno relevantno je jer postoji dokument koji pokazuje da su Milan Lukić i ta jedinica bili pripadnici regularne formacije VRS-a. S obzirom na toliko utvrđenih činjenica i na to da se nakon 33 godine izriču kazne od po deset i pet godina, smatramo da presuda nije pravedna", ističe Kandić.
Ona ipak dodaje da "ostaje obilje sudskih činjenica" koje su utvrđene prije svega pred sudom u Bijelom Polju, ali i na drugim suđenjima u vezi sa zločinom u Štrpcima. "To ostaje – naslijeđe činjenica budućim generacijama", naglasila je Nataša Kandić.
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava, pak, navodi da je, iako su kazne blage, "za budućnost ove zemlje važno da i ovakva presuda bude potvrđena kao pravomoćna, posebno imajući u vidu da je, prema našem istraživanju iz 2023. godine, tek deset posto mladih u Srbiji čulo za otmicu u Štrpcima", zaključuje on za Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....