Prva pobuna protiv Čovićeve okupacije u Bosni i Hercegovini, sljedećih dana i tjedana neće mu biti lako

Četiri stranke iz BiH oglasile su se protiv HDZ-a BiH. U priopćenju, koje su u subotu zajednički objavili čelnici HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin, Hrvatskog demokratskog saveza Ivo Tadić i Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić, ističe se da se Hrvatski narodni sabor BiH (HNS BiH), koji okuplja većinu hrvatskih stranaka u zemlji, mora vratiti načelima "zajedništva i ostvarenja političkih ciljeva isključivo u interesu hrvatskog naroda u BiH". Traže reorganiziranje rada HNS-a BiH kako bi se prestalo s monopoliziranjem, za što optužuju HDZ BiH. S pravom, jer je Dragan Čović predsjednik te stranke i HNS-a BiH.

Uspjeh inicijative, da budem blag, nije vjerojatan. Ali dobar je signal jer pokazuje da unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH postoje opcije svjesne toga koliko je loša uzurpacija HNS-a BiH od HDZ-a BiH jer guši vidljivost ostalih političkih opcija. Ako je Čoviću stalo do toga da HNS BiH radi u interesu hrvatskoga korpusa, trebao je čelni položaj prepustiti predstavniku neke druge stranke, kao znak spremnosti da se djeluje na ideji ravnopravnosti i uključivosti. HNS BiH kao produžena ruka radi jačeg utjecaja na hrvatsko biračko tijelo dubinski je pogrešna jer se protivi ideji demokratskog pluralizma, ali Čovića i njegove akolite to ne zabrinjava.

Nakon dobro artikuliranog prvog dijela inicijative, slijedi drugi, lošiji: "Osnovni ciljevi HNS-a moraju biti žurno usvajanje Izbornog zakona u BiH, utemeljenog na legitimnom predstavljanju."

Izborni zakon BiH priča je koja se vuče još od prvog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, što je ostvareno glasovima nehrvatskih birača, neupitno. Ali legalno i u skladu s Ustavom. U srži problema, koji važnije reperkusije ima na razinama vlasti čak i relevantnijim od Predsjedništva, leži frustracija HDZ-a BiH jer gubi primat u odnosu na ostale nacionalne stranke, sve do prošlih izbora dominantan bošnjački SDA i srpski SNSD, koji vodi Milorad Dodik. Frustracija generira emotivan, ne racionalan politički pristup, koji je zbog toga u nastanku osuđen na propast. Svaki prijedlog promjene Izbornog zakona koji je predstavio Čović nosio je u sebi ne samo prizvuk trećeg entiteta, nego i kontaminaciju biračkog procesa na etničkoj osnovi. Bošnjaci su ga zbog toga redovito odbijali, a ni međunarodni akteri nisu mu bili skloni.

Kad bi se vodstvo HNS/HDZ-a BiH uspjelo lišiti emocionalnog pristupa, moglo bi ponuditi rješenje kojim bi u pregovarački podređen položaj dovelo Bošnjake i Srbe, a dobilo podršku "ostalih" i međunarodne zajednice: u prijedlog uključiti presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, koja je zaključila da isključivanje pripadnika manjina (i "ostalih", dodajem) iz mogućnosti kandidiranja za člana Predsjedništva narušava njihova prava i mora biti uklonjeno. Hrvatski korpus najmanji je od tri konstitutivna naroda. "Osnova funkcioniranja BiH je konstitutivnost naroda kao natkrovljujuća ustavna kategorija. Nju treba do kraja konzumirati", rekao je Čović, tvrdoglavo pogrešno tumačeći Ustav u BiH, u kojem su konstitutivni i "ostali" – pa bi imao najviše koristi od provedbe te presude, ali ona bi mogla dovesti u pitanje primat HDZ-a BiH, što Čović ne želi dopustiti. Stav HDZ-a BiH o presudi, negativan kao i ostalih etnički definiranih stranaka, dezavuira tezu stranke da se zalaže za europske integracije i vrijednosti jer je ključna europska vrijednost priznavanje odluka (europskih) sudova. BiH je ulazeći u članstvo Vijeća Europe (Sud je organ tog tijela) preuzela odgovornost implementirati odluke. Toliko o europskom putu BiH.

O ozbiljnosti Dragana Čovića i razumijevanju geopolitičke važnosti BiH govori nedavna izjava Hrvatskom tjedniku: "Ako imate tri federalne jedinice, riješili ste apsolutno sve. Sve presude Suda u Strasbourgu bile bi provedene, a put prema EU otvoren." Zašto presude ne mogu biti provedene u sustavu dvaju entiteta i distrikta Brčko, nije objasnio. Čelnik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić promptno je odbacio Čovićevu ideju. S pravom, dodajem.