Kada je 2021. u Sarajevu uhićen zbog sumnje da je planirao likvidaciju više osoba, Anđelko Milićević iz Doboja već je imao ozbiljan teret na leđima. Prema navodima Radija Slobodna Europa, bio je prvostupanjski osuđen zbog trgovine drogom i držanja eksploziva na gotovo petogodišnju zatvorsku kaznu. Unatoč tome, uspio je izmaknuti bosanskohercegovačkom pravosudnom sustavu, postati nedostupan domaćim organima i završiti na međunarodnoj potjernici – da bi se danas pojavio u potpuno novoj ulozi: u redovima ruske vojske na ratištu u Ukrajini.
Prema istraživanju Radija Slobodna Europa (RSE), 33‑godišnji Milićević, nadimka Žico, pridružio se ruskim snagama i borio u Ukrajini. Informacije koje je RSE dobio od Obrambene obavještajne službe Ministarstva obrane Ukrajine govore da je 14. rujna 2023. potpisao ugovor s ruskom vojskom, te da je raspoređen u 109. padobransku pukovniju. Na taj je način čovjek koji je u BiH pravomoćno osuđen i pod potjernicom – praktično nestao u ratnom vihoru druge države.
NIJE IZOLIRAN SLUČAJ
Milićevićev slučaj, međutim, nije izoliran. Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da je do kraja ožujka 2026. identificirala 27.407 stranih državljana iz najmanje 135 zemalja koji se bore na strani Rusije, dok Moskva, prema istom izvoru, ove godine planira regrutirati još najmanje 18.500 stranaca. Ta brojka otvara pitanje koliko je stranih boraca, uključujući one s prostora bivše Jugoslavije, već sada izvan dosega svojih pravosuđa, skrivenih iza uniforme strane vojske.
RSE navodi da je pokušao stupiti u kontakt s Milićevićevom obitelji u Doboju, no bez uspjeha. Stariji profili na društvenim mrežama koji se vode na njegovo ime i nadimak nisu aktivni već godinama. Ako se i dalje nalazi u ruskoj vojsci, Milićević bi mogao ostati izvan domašaja bosanskohercegovačkog pravosuđa praktično neograničeno. Razlog nije samo rat, nego i pravni štit koji nudi država u čije se redove stavio.
NEMA IZRUČENJA
Naime, Rusija načelno ne izručuje svoje državljane. Uz to, nedavne zakonske izmjene u toj zemlji predviđaju zaštitu od izručenja i za strance koji su služili u ruskim oružanim snagama, a koje potražuju matične države. To znači da potencijalno upisivanje u rusko državljanstvo ili status ratnog veterana može biti svojevrsna "sigurna luka" za bjegunce iz drugih pravosudnih sustava – uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Problem dodatno komplicira domaće zakonodavstvo. Prema važećim propisima BiH, kazneno djelo pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama ne odnosi se na osobe koje imaju državljanstvo države u čijim snagama služe. Upravo na taj paradoks ukazuje i Milićevićev slučaj: dok je BiH kažnjavala odlazak svojih državljana u paravojne formacije na Bliskom istoku, pravni okvir nije jasno obuhvatio one koji se priključe regularnoj vojsci države čiji su (ili u međuvremenu postanu) državljani – pa makar iza sebe imali optužnice ili presude kod kuće.
IZMJENA ZAKONA
Tužiteljstvo BiH najavilo je mogućnost izmjene zakona kako bi se spriječili odlasci na strana ratišta. Glavni tužitelj Milanko Kajganić za RSE je potvrdio da se o tome razmišlja, no pravni stručnjaci upozoravaju da bi proces mogao biti dugotrajan i kompliciran. Pitanja su brojna: kako tretirati one koji već imaju dvojno državljanstvo, što s osobama koje u međuvremenu prime rusko državljanstvo, te gdje povući granicu između ideološkog dobrovoljca i bjegunca koji u ratu vidi izlaz iz domaće presude.
Dodatnu dimenziju priče daje raniji slučaj Darija Ristića, državljanina BiH koji se također borio na strani Rusije u Ukrajini. Sud BiH je krajem 2025. odbio potvrditi optužnicu protiv njega, nakon što je utvrđeno da je u međuvremenu stekao rusko državljanstvo. Taj primjer, na koji podsjeća RSE, pokazuje kako promjena državljanstva može de facto blokirati kazneni progon, čak i kada postoji politička volja da se takvi slučajevi procesuiraju.
IZMAKAO KONTROLI
Milićevićev put – od optuženika i osuđenika u BiH, preko bjegunca na međunarodnoj potjernici, do borca u ruskoj uniformi u Ukrajini – kondenzira više razina problema. S jedne strane, tu su objektivni nedostaci u funkcioniranju pravosuđa i policije, koji su omogućili da osoba s ozbiljnim optužbama i presudom u BiH uopće izmakne kontroli. S druge, postoje rupe u zakonima koje ne predviđaju suvremene oblike ratovanja, hibridne sukobe i regrutiranje stranaca. Na sve to nadovezuje se i geopolitički kontekst: suradnja BiH s Rusijom u kaznenim predmetima ionako je minimalna, a nova pravila u Moskvi dodatno će smanjiti izglede da se netko poput Milićevića ikada vrati pred bosanskohercegovački sud.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....