Srbija glasa u atmosferi kakvu nije vidjela od pada Miloševića. Analitičari: ‘Vučić neće mirno prihvatiti poraz‘

Četvrt stoljeća nakon pada Slobodana Miloševića, Srbija ponovno sanja slobodu.

Već ranom zorom građani diljem zemlje pohrlili su iskazati svoju volju na povijesnim parlamentarnim izborima koji će sudbinski odrediti budućnost Srbije. I dati odgovor na ključno pitanje današnje: hoće li Aleksandar Vučić nastaviti čvrstom rukom vladati Srbijom, ili će ga, nakon 14 godina vlasti, Studentska lista - Studenti pobjeđuju konačno svrgnuti s trona.

Donedavni predsjednik i aktualni kandidat za budućeg premijera Srpske napredne stranke na svoje je biračko mjesto u nedjelju ujutro došao ozbiljan, pomalo i smrknut. Nije to bilo lice pobjednika. Moguće je, naravno, da se radi o još jednoj njegovoj dobro uvježbanoj političkoj predstavi. Možda je, kako tvrde prorežimski mediji, želio mirno i dostojanstveno, bez likovanja, obaviti svoju građansku dužnost.

A možda je čovjek koji je zarobio vlastitu državu doista zabrinut. 

Aleksandra Tomanić, bivša direktorica Europskog fonda za Balkan, upravo izlaznost ocjenjuje kao ključni element promjene.

– Imamo atmosferu kakvu nismo imali od 2000. godine, kada smo se uspjeli osloboditi Miloševića. Mislim da su sada euforija i zajedništvo čak i veći nego što su bili tada. Studenti su uspjeli probuditi jedno uspavano društvo. Iz dijaspore ljudi dolaze na glasanje, na granicama su gužve kao usred ljeta. Nada je ogromna, ali i napetost je ogromna. Svi su na rubu živaca – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Aleksandra Tomanić. U vrijeme pada Miloševića ona je kao studentica bila aktivistica Otpora, pokreta mladih koji je odigrao ključnu ulogu u njegovu rušenju.

Andrej Isakovic/Afp

Na tim izborima izlaznost je bila veća od 70 posto. Do sada tijekom Vučićeve vladavine kretala se oko 50 posto, što je njegovoj mašineriji omogućavalo različite izborne manipulacije. Studenti su, kaže nam naša sugovornica, svojim kontrolorima pokrili sva biračka mjesta u zemlji. Zadnji put na parlamentarnim izborima 2023. pokrivena ih je bila tek trećina. U nedjelju ujutro prvi podaci govorili su o dvostruko većoj izlaznosti nego prije tri godine.  

Ovi se izbori, upozorava ona, po jednoj stvari ipak razlikuju od onih iz 2000. godine.

– Tada je opozicija imala podršku izvana. Svi su željeli da Milošević ode. Danas opozicija tu podršku nema. Od Vučićeva režima svatko je nešto dobio: Francuzi, Nijemci, Kinezi, Rusi, Amerikanci... Svatko od njih je našao neko svoje mjesto u ovom korumpiranom sustavu. A onda se odjednom pojave neki mladi ljudi koji više ne žele živjeti u zemlji u kojoj je korupcija podignuta na državnu razinu – naglašava Aleksadra Tomanić. 

S druge strane, teško joj je zamisliti da bi Aleksandar Vučić mogao mirno prihvatiti eventualni izborni poraz.

– Najmanje vjerujem u scenarij u kojem će se Vučić ponijeti kao Viktor Orbán, izići pred kamere, čestitati pobjednicima i prihvatiti izborni rezultat. Taj je scenarij znanstvena fantastika. I on i njegovi imaju jako puno izgubiti: velike novce, privilegije, pravnu zaštitu. Ovo su izbori koji su i za jednu i za drugu stranu igra na sve ili ništa. Ako studentska lista ne pobijedi, gubi se nada da se Srbija može promijeniti – upozorava ona. Pitamo je kako bi mogao izgledati ponedjeljak ujutro u Srbiji. Odgovara nam da je to pitanje za milijun dolara. Kaže nam da jedan tweet objavljen ovih dana najbolje opisuje raspoloženje. A on kaže: "U ponedjeljak sam uzeo slobodan dan. Ili ću se tući ili ću slaviti." Pritom podsjeća da se Ćacilend nalazi praktički preko puta Republičke izborne komisije. Te da su građani najavili okupljanje kako bi pratili i obranili izborni rezultat. 

Djordje Kostic/Afp

– Dijeli ih deset metara. Potencijal za nasilje i susret tih dvaju tabora je ogroman – ocjenjuje naša sugovornica. 

Ako studentska lista izgubi, strahuje od odmazde režima i novog vala iseljavanja iz Srbije.

– Uhićenja su već počela. U četvrtak smo imali racije u Novom Sadu, Vrnjačkoj Banji i Beogradu. Neki su ljudi još u pritvoru zbog potpuno izmišljenih i neutemeljenih razloga. Ako studentska lista ne pobijedi, mislim da ćemo imati val iseljavanja sličan onome nakon ubojstva Zorana Đinđića – ističe Aleksandra Tomanić.

Nepravedno je, smatra ona, Studentskoj listi nametati veću odgovornost za nacionalističke stavove nego samom Vučiću.

– Znamo tko je Vučić, znamo da mu je Vojislav Šešelj politički otac, i znamo kakvu je ulogu imao devedesetih. Vučić se sada vratio na tvorničke postavke. Na njegovoj su listi radikali, na mitinzima se skandira Ratku Mladiću, i to nikoga više ne šokira. A studenti se promatraju pod povećalom. Pa tko je tu djecu učio, u kakvim su školama odrastala i što su mogla čuti u javnom prostoru? Ne mogu sada dvadesetogodišnjaci biti odgovorni za sve, a Vučić ispasti nevin – zaključuje bivša direktorica Europskog fonda za Balkan.

Beograd, Srbija, 221026.
Zavrsni skup izborne liste Studentska lista - studenti pobedjuju odrzava se na Trgu Slavija.
Foto: CROPIX

Cropix/Cropix

Davor Gjenero, vanjskopolitički analitičar i jedan od najboljih poznavatelja zbivanja u Srbiji ne krije da je zabrinut zbog mogućeg raspleta izbora u Srbiji. 

– Ako studenti dobiju većinu glasova, moguće je da ne dobiju parlamentarne izbore. Pitanje je imaju li potencijal očuvati izbornu pobjedu. Takvu smo situaciju već vidjeli na lokalnim izborima ove godine, gdje su se kombinirale izborne manipulacije i podrška navodnih manjinskih lista kako bi se Vučićevoj stranci osigurala pobjeda – ističe Gjenero. Jedna od njih je Ruska stranka koja se tretira kao predstavnica ruske nacionalne manjine u Srbiji, iako s tih 0,16 posto građana nema prevelike veze. Ona je u Nišu na lokalnim izborima osvojila jedan mandat i, u okolnostima u kojima su studenti i SNS imali po 30 vijećnika, omogućila Vučićevoj stranci većinu u gradskoj skupštini.

– Mandati koje Vučić prikaže kao svoje, plus mandati njemu lojalnih manjinskih lista, mogle bi činiti političku većinu. Uz to, Srbija nema posla s režimom koji može prihvatiti izborni poraz. Vučić kontrolira policiju i represivni aparat, pa je mogućnost erupcije nakon izbora prilično realna u oba slučaja: i da Vučić izgubi, i da pobijedi – ocjenjuje Gjenero. U takvim okolnostima Hrvatska bi se, smatra on, mogla suočiti sa situacijom za koju nije pripremljena. Granicu bi, predviđa naš sugovornik, mogao prijeći velik broj ljudi koji u Srbiji više neće moći živjeti i raditi. 

– Studentima treba omogućiti nastavak školovanja, a profesorima uključivanje u akademsku zajednicu. Ali moramo biti svjesni i sigurnosnih rizika, mogućnosti infiltracije srbijanskih i ruskih obavještajnih službi – kaže Gjenero, povlačeći paralelu s Bjelorusijom nakon Lukašenkova obračuna s opozicijom koja je nakon izbora masovno prelazila u Poljsku i Litvu.

Što se pak tiče odnosa Srbije i Hrvatske, on naglašava da još uvijek nije sasvim jasno hoće li nakon pobjede Studentske liste doći do većeg zaokreta.

– Studentska lista nije politički profilirana. Nije jasno koliko je proeuropska, a koliko zagovara kontinuitet Vučićeve politike balansiranja između Zapada, Rusije i Kine. Njihova politika prema Kosovu također za sada ne pokazuje raskid s dosadašnjom politikom. Čak i ako pobijede, mogli bismo dobiti nestabilnu, iznutra podijeljenu vlast koja ima potencijal da se raspadne za godinu ili dvije. Kratkoročno bi možda došlo do relaksacije odnosa s Hrvatskom, ali pitanje je bismo li dugoročno mogli računati na velike promjene – zaključuje Gjenero.

Kako je samo lijepa sloboda dok se još čeka, dok je nada veća od straha, a snovi još imaju priliku postati stvarnost.