Srbija iz ove afričke zemlje hitno uvozi radnike: navodno su tražili kršćane s dobrim obrazovanjem i jeftinu radnu snagu

U vrijeme kada su migracije sve češće dio suvremenih ekonomskih i društvenih promjena, interes mladih iz Gane za Srbiju kao destinaciju za rad i život iznenađuje mnoge. Kako to da ljudi iz jedne afričke zemlje biraju baš Srbiju – državu koja i sama ima izazove i nije ekonomski lider u Europi? Odgovor je složen splet faktora koji se tiču unutarnjih prilika u Gani, ali i posebnih mogućnosti koje im Srbija, naizgled neočekivano, nudi, piše Nova rs.

Tijekom posjete Marka Đurića, ministra vanjskih poslova Srbije, Gani, objavljeno je da su dvije države u završnoj fazi dogovora o Memorandumu o mobilnosti radne snage. Cilj je da Gana dobije dio od ukupno 100.000 radnih dozvola koje Srbija planira izdati u narednoj godini. Ovaj dogovor nije tek pravni okvir, nego predstavlja strateški odgovor na višestruke potrebe: Gana želi mladima omogućiti zaposlenje, a Srbija nadoknaditi manjak radne snage nastao zbog demografskog pada i odlaska domaćih radnika u inozemstvo.

Gana: Od prosperiteta do izazova

Gana je bila prva država podsaharske Afrike koja je stekla neovisnost 1957. godine, tadašnja Britanska Zlatna Obala, predvođena vizionarom Kwameom Nkrumahom. Na početku, zemlja je bila bogata kakaom, zlatom i drvnim resursima, s razvijenom infrastrukturom i ambicioznim industrijskim projektima. U jednom je trenutku bila među glavnim svjetskim izvoznicima kakaovih zrna i zlata. No, posljednjih desetljeća Gana se suočava s brojnim problemima: česta politička previranja i državna kontrola nad ekonomijom, nerealni projekti i međunarodna zaduživanja, loše upravljanje javnim financijama.

Krajem 20. i početkom 21. stoljeća, nakon više vojnih udara i razdoblja diktature, Gana uvodi mjere štednje pod okriljem MMF-a i Svjetske banke, što je često dovelo do smanjenja socijalnih beneficija i stagnacije industrije. Iako je ekonomija bilježila snažan rast nakon 2010. (i do 14% godišnje), koristi nisu bile ravnomjerno raspoređene – ruralna područja i dalje su zanemarena, a ovisnost o izvozu sirovina čini zemlju ranjivom na promjene cijena na globalnom tržištu.

Dodatni problemi uključuju: inflaciju koja je 2022. godine dosegla 54%, javni dug iznad 100% BDP-a,

raširenu korupciju: procjene govore o godišnjem gubitku i do 3 milijarde dolara zbog nepravilnosti i netransparentnosti, osiromašenje javnih usluga kao što su zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura.

Rudarenje, ekologija i nezaposlenost

Gana je poznata po bogatim prirodnim resursima, posebno zlatu i ribama. No ilegalno rudarenje donosi zagađenje rijeka olovom i arsenom, nestanak ribljih vrsta i gubitak prihoda za ribarske zajednice. Posljedica je povećanje uvoza ribe i rapidna ekonomska nesigurnost u tradicionalnim sektorima, što mlade dodatno motivira na odlazak iz zemlje.

Srbija kao neočekivana mogućnost

Iako Srbija ne nudi standard kakav imaju bogate zemlje zapadne Europe, pruža ono što je mladima iz Gane ključno – legalnu mogućnost zaposlenja i relativno stabilan status. Posljednjih godina Srbija je razvila bilateralne odnose s Ganom i fokusirala se na sporazume o mobilnosti radne snage koji olakšavaju dolazak tisuća mladih Ganaca, osobito u sektore građevinarstva, zdravstva, poljoprivrede, IT-ja i uslužnih djelatnosti.

U tijeku su pregovori i priprema Memoranduma o mobilnosti radne snage čiji je cilj formalizirati boravak i posao tisuća Ganaca u Srbiji, nudeći zakonsku sigurnost i mogućnost integracije. Srbija uz radne dozvole nudi i stipendije u okviru programa „Svet u Srbiji“, kojim motivira mlade iz Gane na školovanje i daljnju karijeru. Posljedica su planovi da neki od njih sa sobom dovedu i obitelji.

Novi migracijski tokovi prema Srbiji

Srbija posljednjih godina postaje sve privlačnija stranim radnicima, ponajviše u građevini, logistici, prometu i uslužnim djelatnostima. Na ulicama Beograda, Novog Sada i Niša sve češće se mogu vidjeti migranti koji rade kao vozači, dostavljači hrane, skladištari i slično. Najviše ih dolazi iz Indije, Nepala, Bangladeša i Filipina, a sve češće i iz afričkih zemalja, među kojima i Gane. Ti radnici preuzimaju poslove koji više ne privlače domaće stanovništvo, održavaju osnovnu ekonomsku aktivnost u manjim sredinama i pomažu u sektorima s kroničnim manjkom radne snage. Unatoč inicijalnim predrasudama, mnogi poslodavci i građani priznaju da strani radnici značajno doprinose srpskoj ekonomiji.

U komentarima na mreži se navodi da je Srbija tražila narod iz Afrike koji bi se po svojim kulturološkim običajima mogao dobro uklopiti u društvo, te da ima slične religijske običaje. Naime, u Gani su većina kršćani. Navodno nije u pitanju segregacija po vjeri (nisu odabrali zemlju u kojoj je većina muslimanska), nego želja da se novi radnici što prije integriraju u društvo. Također, tražilo se da novi radnici imaju solidno obrazovanje, što Gana ima. A naravno, uvjet je bio i da su jeftina radna snaga.