StoryEditorOCM
Regijakrš ‘diše‘

Što se to događa u Hercegovini i je li opasno? Zbog kiše skočila razina zračenja. Većina ljudi ne zna za ovaj fenomen

Piše Vijesti SD
28. siječnja 2026. - 17:06

Većina građana Širokog Brijega vjerojatno nije ni svjesna da se u njihovoj neposrednoj blizini nalazi uređaj koji 24 sata dnevno šalje podatke o razini zračenja izravno u baze podataka u Sarajevu, Beču i Bruxellesu.

Riječ je o mjernoj stanici pod oznakom MP7 – Široki Brijeg.

Stanica je dio sustava ranog upozoravanja u slučaju izvanrednog događaja, kao i sustava za redovito praćenje radioaktivnosti u okolišu. Stanice su nabavljene kroz dva projekta, jedan je ostvaren u suradnji s IAEA-om, a drugi s EU-om.

Stanice je proizvela tvrtka Bertin GmbH iz Njemačke te omogućuju mjerenje alfa, beta i gama radioaktivnosti u zraku, a opremljene su i senzorima za mjerenje temperature te senzorima za kišu, potvrđeno je iz Državne regulativne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) za portal Jabuka.tv.

Podaci koje je ova stanica zabilježila krajem siječnja 2026. godine mogli bi zbuniti nekoga tko ih prati bez stručnog konteksta.

Naime, senzori su zabilježili nagli skok vrijednosti koji na prvi pogled izgleda dramatično, ali iza kojega stoji čista fizika hercegovačkog podneblja.

Jabuka.tv donosi analizu o tome što točno mjeri ova stanica i zašto su "skokovi" tijekom kišnih dana zapravo dokaz preciznosti opreme.

image

Mjerna postaja na području Širokog Brijega. Izvor: remap.jrc.ec.europa.eu (2026.)

Kako sustav funkcionira?

Gama stanice za praćenje radioaktivnosti u zraku postavljene su na više lokacija u BiH, a jedna od stanica nalazi se u Širokom Brijegu. Stanica je povezana s EU sustavom EURDAP (Europska platforma za razmjenu radioloških podataka) te s IRMIS-om (Međunarodni informacijski sustav za praćenje zračenja) IAEA-e, potvrđeno je iz DARNS-a za portal Jabuka.tv.

Karta mjernih postaja na području Bosne i Hercegovine. Izvor: remap.jrc.ec.europa.eu (2026.)

Platforma EURDAP omogućuje razmjenu podataka o zračenju u realnom vremenu između 39 zemalja.

Tijekom 25. i 26. siječnja 2026. godine, na mjernom mjestu zabilježene su fluktuacije koje bi laiku mogle djelovati uznemirujuće:

– Uobičajena brzina gama doze u Širokom Brijegu iznosi između 92 nSv/h i 94 nSv/h (nanosiverta po satu). To je prirodno pozadinsko zračenje karakteristično za hercegovački krš.

– Tijekom navedenog razdoblja vrijednosti su naglo skočile na preko 110 nSv/h.

– Analiza podataka pokazuje da se ovaj skok točno podudara s razdobljem intenzivnih oborina na području Hercegovine.

image

Prikaz skoka razine gama zračenja uslijed oborina na postaji MP7 (Široki Brijeg). Izvor: remap.jrc.ec.europa.eu (2026.)

Fizika prirodnih pojava

Zašto kiša uzrokuje porast zračenja? Odgovor leži u prirodnom plinu "radon-222". On kontinuirano izlazi iz stijena i tla te se raspada na kratkoživuće produkte koji su snažni gama emiteri.

Kada padne kiša, kapi vode "pokupe" te radioaktivne čestice iz zraka i talože ih na tlo, neposredno ispod senzora mjerne stanice. Ovaj fenomen, poznat kao "radon washout", uzrokuje privremeni skok koji senzori bilježe.

Čim kiša prestane, ti se elementi zbog kratkog vremena poluraspada povlače, a vrijednosti se unutar nekoliko sati vraćaju u normalu (što je bio slučaj i 26. siječnja oko 22 sata).

Usporedba vrijednosti: koliko je 110 nSv/h zapravo?

Da bi se ove brojke stavile u kontekst, važno ih je usporediti s drugim situacijama u BiH:

Lokacija/Situacija Prosječna vrijednost (nSv/h) Napomena

Široki Brijeg (normalno) 92 – 94 Prirodna pozadina

Široki Brijeg (tijekom kiše) > 110 Prirodni efekt ispiranja

Nacionalni prosjek BiH ~ 80 Ovisi o geologiji tla

Rudnik ugljena (npr. Đurđevik) do 254 Tehnološki povišeno zračenje

Čak i pri "skoku" uzrokovanom kišom, razine u Širokom Brijegu ostaju daleko ispod razina koje se bilježe u industrijskim postrojenjima te su unutar svih sigurnosnih margina.

image

Mjerna postaja na području Širokog Brijega. Izvor: remap.jrc.ec.europa.eu (2026.)

Institucionalna arhitektura sigurnosti

Dok DARNS provodi nadzor nad stanicom (praćenje stanja, održavanje i sve pripadajuće obveze), operativno-tehničku podršku pruža Služba za zaštitu od zračenja pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Ova je služba članica elitne svjetske mreže ALMERA, što jamči da su mjerenja u BiH usklađena s najvišim međunarodnim standardima.

Osim pasivnog praćenja, Bosna i Hercegovina je dio sustava ECURIE. To je "vruća linija" Europske unije za hitne slučajeve. U slučaju bilo kakvoga stvarnoga nuklearnog incidenta u Europi, validirana informacija stigla bi do nadležnih službi u roku od nekoliko minuta.

Široki Brijeg je tako pod stalnim nadzorom i čvrsto uvezan u europsku mrežu radiološke zaštite. Sljedeći put kada na nekoj od javnih grafika vidite "skok", znajte da to vjerojatno samo hercegovački krš "diše" pod prvom jačom kišom, piše Jabuka.tv.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. siječanj 2026 11:28