Republika Hrvatska je proteklog tjedna platila troškove obrane beogradskom odvjetniku Bojanu Stanojloviću za Krunoslava Fehira, maloljetnog osječkog branitelja i svjedoka na suđenju za ratne zločine protiv Branimira Glavaša.
Fehiru je protekle srijede pred Posebnim odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu počelo suđenje za zločin koji je u Hrvatskoj sam razotkrio. Istodobno, visoki hrvatski diplomatski izvor blizak predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću izjavio je kako "Hrvatska treba učiniti sve da pomogne Krunoslavu Fehiru". Ta važna potpora visokoga političkog izvora maloljetnom branitelju Osijeka i svjedoku koji je sudski razotkrio teške ratne zločine nad osječkim civilima srpske nacionalnosti dolazi u važnom trenutku: uoči odluke kojom bi Viši sud u Beogradu trebao odlučiti hoće li prihvatiti dokaze dostavljene iz Hrvatske i odbaciti optužnicu protiv Fehira, nakon što je Fehirov branitelj 12. studenoga sudskome vijeću koje vodi sudac Vladimir Duruz dostavio sudska rješenja koja dokazuju da je Fehir u Hrvatskoj pravomoćno oslobođen sumnje za djelo kojim ga tereti optužnica Javnog tužiteljstva za ratne zločine Srbije, piše Boris Pavelić za Nacional.
Zajedno s podatkom da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, nakon prvotnog odbijanja, na kraju ipak platilo troškove Fehirove obrane, ta potpora svjedoči o tome da u Plenkovićevoj Vladi, pet mjeseci nakon što je Fehir uhićen i pritvoren u Srbiji, ipak sazrijeva svijest kako je Hrvatska dužna učiniti sve što može kako bi svoga državljanina izvukla iz neopravdanog i nepoštenog sudskog progona u Srbiji.
Nitko iz hrvatskog veleposlanstva nije došao na sud
Izvor blizak premijeru Plenkoviću dodao je kako je o cijeloj situaciji obaviješten i ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman i da su Fehirov branitelj i majka Ankica u stalnom kontaktu s predstavnicima hrvatskog veleposlanstva u Srbiji. Problem, međutim, ipak postoji: Nacional je doznao kako na ročište održano prošle srijede, 12. studenoga, u Posebnom odjeljenju za ratne zločine Višeg suda, nije došao nitko iz hrvatskog veleposlanstva u Beogradu premda je hrvatski veleposlanik u Srbiji Hido Biščević ranije iskazao primjerenu spremnost da Fehiru pomogne koliko god može. Nacional je doznao kako su iz hrvatskog veleposlanstva najprije najavili da će poslati predstavnika koji bi trebao pratiti suđenje, ali i da su samo dan uoči ročišta javili kako ipak nitko neće doći jer da je riječ o "osjetljivoj stvari". Ostalo je nejasno kakva bi to "osjetljiva stvar" mogla biti praćenje suđenja hrvatskom državljaninu.
Krunoslav Fehir, sudeći po informacijama koje je prikupio Nacional, u svakom pogledu uzoran je građanin. Osim što se Fehir kao šesnaestogodišnjak vojno priključio obrani Osijeka, on je poslije rata, do umirovljenja 2018., bio višestruko odlikovani policajac. No u javnosti dosad nije objavljen podatak da je Fehir u ratu bio i ranjen. Fehir je sa suborcima tog dana otišao u Daruvar po oružje, vjerojatno u skladište JNA koje je HV dotad osvojio, i kada su u koloni ulazili u prostor, prvi u koloni stao je na postavljenu nagaznu minu i izgubio nogu. Fehir je bio četvrti u koloni, pa je srećom mnogo lakše ozlijeđen, ali ozljede ostale trojice njegovih suboraca bile su mnogo teže.
Poslije rata Fehir je osobno inicirao postavljanje spomenika snimatelju Hrvatske televizije Žarku Kaiću, kojega je metak JNA 28. kolovoza 1991. usmrtio u naselju Brijest, predgrađu Osijeka u kojemu živi Fehirova obitelj. Fehir se nije stranački angažirao i nikada nije bio član HDZ-a. Tek nakon što je HDZ 2000. izgubio vlast, Fehir se priključio Demokratskom centru i vodio osječki ogranak stranke, a na lokalnim izborima 2001. i županijski predizborni stožer Demokratskog centra.
Uzorni i odlikovani policajac
Kao policajac, Krunoslav Fehir je radio uzorno pa je, osim Spomenicom Domovinskog rata i zahvalnicom 160. brigade Hrvatske vojske, odlikovan godišnjom nagradom MUP-a i državnim odlikovanjem Reda hrvatskog pletera, koje mu je 1996., dok je imao 21 godinu, uručio predsjednik Republike Franjo Tuđman, objavio je u rujnu ove godine na portalu Telegram novinar Drago Hedl.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je ranije, krajem listopada, Višem sudu u Beogradu dostavilo svoj dokument od 30. rujna kojim potvrđuje da je istraga protiv Fehira u Hrvatskoj pravomoćno obustavljena i da Hrvatska "slučaj Fehir" smatra "presuđenom stvari", što znači da je stav Hrvatske kako se Fehiru, prema jednome od temeljnih pravnih principa "ne bis in idem", za isto djelo ne može iznova suditi.
Optimistična je bila i beogradska aktivistkinja za ljudska prava i utemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je pratila suđenje i nakon ročišta novinarima izjavila: "Poslije mjeseci bezrazložnog pritvora protiv Krunoslava Fehira, čini mi se da proces ide u dobrom pravcu. Iz ugla ljudskih prava i pravičnog suđenja, u ovom slučaju vidimo dobar primjer da se zaštićenom svjedoku koji je doprinio da se iznesu činjenice o veoma teškim zločinima može pomoći pronalaženjem relevantnih dokaza".
Suđenje su pratili i aktivisti za ljudska prava iz Srbije i Hrvatske Staša Zajović, Vesna Teršelič i Zoran Pusić.
Odustane li uistinu beogradski sud u srijedu od postupka protiv Fehira, bit će to golemo olakšanje za obitelj Fehir. Koliko, vidjelo se već prošle srijede, kada je sudac Duruz na kraju ročišta optuženika pitao je li mu jasna odluka o odgodi ročišta za tjedan dana. Fehir je ustao i glasno rekao: "Jasno mi je: mučite i mene i moju majku! Mrzite me po nacionalnoj osnovi!", na što mu je sudac staloženo odgovorio: "Dobro, pitam vas jedno, odgovarate mi drugo. Nitko vas ovdje ne mrzi po nacionalnoj osnovi." Potom je sudski policajac Fehirovoj majci Ankici dopustio da nakratko razgovara sa sinom, koji je bio vezan lisicama. Zagrlivši sina, majka se rasplakala i kasnije primijetila kako je očito da se njegovo zdravlje pogoršava jer u Srbiji nisu dostupni neki lijekovi nužni za liječenje ciste na mozgu, od koje pati Krunoslav Fehir. Uistinu, sve je to velika nepravda: da je šutio o zločinima nad osječkim Srbima, danas zasigurno ne bi bio u pritvoru u Srbiji, a da se još 1991. priključio HDZ-u, tko zna gdje bi mu bio kraj, piše Nacional.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....