Državni tužitelj zatražio je zatvorsku kaznu blizu maksimalne od pet godina za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Osim toga, za Dodika, kao i direktora Službenog glasnika RS-a Milana Lukića, predložena je desetogodišnja zabrana obavljanja bilo kakvih političkih, odnosnog javnih dužnosti.
Milorad Dodik je 2023. godine optužen za potpisivanje ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio. Prethodno je Narodna skupština RS-a donijela je zakone prema kojim se više ne priznaju odluke visokog predstavnika i da ih se neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, dok se odluke Ustavnog suda BiH nisu trebale primjenjivati na teritoriji manjeg BiH entiteta. Christian Schmidt je poništio spomenute zakone, a Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnice.
Pristalice pred sudom
Završno ročište održano je u srijedu na Sudu BiH u Sarajevu. Dodikove pristalice okupile su se ispred zgrade i ovog puta, i to u nikada većem broju, ali nikakvi incidenti nisu zabilježeni vjerojatno jer su sve osiguravale i jake snage policije.
Tužitelj Nedim Ćosić ustvrdio je kako je van razumne sumnje dokazano da su Dodik i Lukić djelovali s direktnim predumišljajem, svjesni svojih postupaka i to javno objavili. Iako je, po tužitelju, Dodik poštivao neke odluke visokog predstavnika, između ostalog one koje se tiču financiranja izbora u kojima je i sam sudjelovao, s dva neustavna zakona je ugrozio prava građana RS i Bosne i Hercegovine, među kojima i one da svoje interese ostvaruju pred Ustavnim sudom držabve..
- Dodik je u javnom prostoru podrivao integritet pravosuđa, navodeći da Sud BiH ne treba da postojati. Također njegov osobni odnos Dodika prema sucu i tužiteljima tijekom postupka bio je degradirajući, te da se nije povinovao u pojedinim momentima ni redu u sudnici – naveo je tužitelj, osporivši svjedočenja niza dužnosnika iz RS-a.
- Stranci su potpuno zarobili naše društvo i ovaj postupak potpuno tome doprinosi. Apsurd je da se zatvaranje OHR-a razmatra izvještajem OHR-a. Tko je to sam sebe ukinuo – zapitao je Dodikov odvjetnik Goran Bubić.
Po njemu, najvažnije je to što je Dodik izabran voljom naroda RS, a da ne postoji nikakav pismeni dokaz da je visoki predstavnik izabran od strane Vijeća sigurnosti UN-a.
Odvjetnik, lisice i kokošinjac
- Ovo je najozbiljniji pravni postupak, Schmidt i troje sudaca Ustavnog suda BiH čuvaju Ustav BiH kao što lisica čuva kokošinjac – bio je sarkastičan odvjetnik, zbog ćega ga je sutkinja Sena Uzunović upozorila da ne vrijeđa Sud.
- Niko ne haje za pravne posljedice i budućnost - kazao je Bubić i dodao da je sve proizvela politika.
Naveo je da cilj da se Dodik eliminira iz političkog života i da se provede centralizacija BiH.
- Dodik je na liniji odbrane Opšteg okvirnog sporazuma i tražimo oslobađajuću presudu. Osuđujuća presuda ide u korist strankama s ciljem erozije nadležnosti entiteta. Krivično djelo nije opisano u postupku. To ne može biti krivično djelo jer nemamo ovlaštenog zakonodavca. Riječ je o beznačajnom djelu koje nema obilježje krivičnog djela zbog nedostatka protupravnosti - kazao je Bubić.
- Dodik je okupio savjetnike vezano za ovaj ukaz i bio je dužan potpisati ga, jer bi prekršio zakone u RS. Osnov za oslobađajuću presudu je to što je potpisao ukaze prije nego što je zakon visokog predstavnika stupio na snagu – argument je obrane.
Vučićeva uloga
Sve ukazuje da će Dodik biti osuđen. U prilog tome govore i reakcije koje su stigle iz Banja Luke još prije početka ročišta. Najavljen je ‘odlučan odgovor‘, ali nisu precizirali na što konkretno misle.
Mediji u Sarajevu špekuliraju da bi slučaju da Dodik bude osuđen, prvi potez njegove stranke SNSD mogao biti u organizaciji masovnih prosvjeda na ulicama, a što bi moglo dovesti i do blokada puteva, pa čak i graničnih prijelaza.
U političkom smislu Dodik bi mogao pozvati predstavnike iz RS-a da napuste svoje dužnosti na državnoj razini, što je već pokušavao, ali bezuspješno. Osim toga, za očekivati je i odluku o nepriznavanju institucija BiH i takotestirati reakciju države, komentiraju isti izvori.
Trebat će pratiti i ponašanje Srbije i službenog Beograda. Aleksandar Vučić još je prošli tjedan za posjeta Banja Luci rekao da se nada ‘mudrim odlukama suda kakoi ne bi došlo do dalje destabilizacije BiH‘. Njemu samome, međutim, svaka radikalizacija u prvom zapadnom susjedstvu svakakako odgovara ne bi li fokus svoje domaće javnosti preusmjerio s masovnih prosvjeda studenata i građana diljem Srbije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....