Tko je pravoslavni svećenik kojemu je Hrvatska zabranila ulazak? Sad mu je zapaljen luksuzni terenac, a prije toga BMW

Luksuzni Range Rover beogradskih registracijskih oznaka, koji koristi svećenik Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović, zapaljen je sinoć u Tivtu, u naselju Učuri, oko 3.30. Vozilo visoke klase planulo je tijekom noći, uznemirivši stanare mirnoga kraja iznad grada, a nakon intervencije vatrogasaca od automobila je ostalo gotovo samo zgarište. Istraga je u tijeku i tek se očekuje odgovor na pitanje je li riječ o poruci, osveti ili "klasičnom" kaznenom djelu protiv imovine.

Dramatičnost slučaja dodatno pojačava činjenica da ovo nije prvi put da Backoviću gori automobil – u siječnju prošle godine ispred njegove kuće potpuno je izgorio i BMW. Dva zapaljena automobila u relativno kratkom razdoblju otvaraju niz pitanja: je li svećenik meta nepoznatih napadača, kriju li se iza napada osobni, vjerski, politički ili financijski motivi, te zašto ni nakon prve paljevine nisu otkriveni počinitelji.

Pop koji nosi beretku

Mijajlo Backović u crnogorskim i regionalnim medijima prikazuje se kao izrazito prosrpski, politički aktivan svećenik Srpske pravoslavne crkve (SPC), s imidžom "popa crvene beretke", koji agresivno zagovara koncept "srpskog sveta" i jačanje utjecaja SPC-a u Crnoj Gori. Istodobno se oko njega vežu kontroverzije – od političkog aktivizma i radikalne retorike do pitanja podrijetla imovine i sigurnosnih procjena susjednih država.

Backović je paroh SPC-a u Tivtu (Mitropolija crnogorsko-primorska), koji se posljednjih godina profilirao kao jedan od najvidljivijih i politički najglasnijih svećenika u Crnoj Gori. Mediji ga povezuju s veteranskim miljeom – navodi se da je bivši pripadnik 63. niške padobranske brigade, što dodatno hrani njegov militarizirani imidž. Na skupovima nosi i vojne beretke. 

Prema tekstovima iz crnogorskih portala, Backović je nakon smrti mitropolita Amfilohija čak napredovao u crkvenoj hijerarhiji, od paroha u Grblju do utjecajne pozicije sekretara Eparhije budimljansko‑nikšićke. Njegovo ime redovno se vezuje uz Mitropoliju crnogorsko‑primorsku i širi političko‑crkveni krug SPC-a u Crnoj Gori.

Medijski prikaz prosrpskih stavova

Velik dio medija, osobito procrnogorskih i liberalnih, opisuje Backovića kao jednog od lica Vučićeva "srpskog sveta" u Crnoj Gori, koji otvoreno radi na "posrbljavanju" države i učvršćivanju dominacije srpskog identiteta i jezika. U autorskim tekstovima i javnim nastupima pozivao je građane da se na popisu izjasne kao Srbi i da se izjašnjavaju za srpski jezik, što se tumači kao direktno političko djelovanje u korist velikosrpskog projekta.

U političkom smislu, mediji bilježe da je:

► koordinirao proteste Demokratskog fronta u Budvi 2020.,

► neposredno pred izbore "prokleo" svakog tko glasa za tadašnju vladajuću koaliciju zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti,

► aktivno sudjelovao u izboru Dejana Vukšića za nositelja liste koalicije "Za budućnost Crne Gore" u Kotoru​.

► Zbog takvih istupa, dio medija ga naziva "pop crvena beretka", naglašavajući spoj svećeničke funkcije i militariziranog, radikalno nacionalističkog nastupa.

Backović u javnosti njeguje prepoznatljiv stajling i nastup: u tekstovima se opisuje da kombinira pola vojnu uniformu, pola svećeničku odoru, "organizira omladinska pravoslavna bratstva" i koristi jak, mobilizacijski jezik. Voli "majku Rusiju i Srbiju", čime spaja religiju, militarni simbolizam i geopolitičku retoriku.

Mediji navode da iza bratstva srpske pravoslavne omladine "Sveti Pantelejmon", prvog takvog u Crnoj Gori (Miholjska prevlaka), stoji upravo Backović, a širi publicitet dobio je i u vrijeme spora države i SPC-a oko nelegalne krstionice na tom lokalitetu. Takve aktivnosti de facto populariziraju SPC među dijelom mlade, nacionalno orijentirane publike, ali i jačaju percepciju SPC-a kao političkog aktera u Crnoj Gori.

Istodobno, službena Mitropolija crnogorsko‑primorska povremeno se distancira od pojedinih njegovih izjava: u jednom priopćenju naglašavaju da Backović na protestu u Morinju nije imao mandat govoriti uime Crkve, već kao građanin, te kritiziraju medije za, po njihovu sudu, pogrešno citiranje i "falsifikate". Time se u javnosti stvara dojam napetosti između radikalnog aktivizma pojedinih svećenika i pokušaja SPC-a da formalno zadrži distancu od otvorenog političkog naređivanja vlastima.

Kontroverzije, novac i sigurnosne teme

O Backovićevu imovinskom statusu nema službenih podataka, ali mediji su problematizirali njegovo posjedovanje luksuznog BMW‑a, vrijednog više od 70 tisuća eura, koji je zapaljen ispred njegove kuće u Tivtu. U istom tekstu naglašava se da se Specijalno državno tužiteljstvo nije bavilo podrijetlom toga novca, što otvara pitanje kako svećenik u Crnoj Gori dolazi do takvog vozila.​

Dodatnu težinu njegovoj kontroverznosti daje činjenica da su hrvatske sigurnosne službe donijele odluku kojom mu se zabranjuje ulazak u Hrvatsku. Hrvatski mediji navode da je nepoželjan zbog izjava o Hrvatima u Crnoj Gori, a spominje se i da su ga pojedini mediji povezivali s kriminalnim strukturama, uključujući škaljarski klan i Luku Bojovića, iako to ostaje na razini medijskih navoda, ne pravomoćnih presuda.

Hrvati mu nisu dragi

Backović je prošle godine prisustvovao skupu s kojeg je zatraženo uklanjanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora u Morinju. Inače, na spomen-ploči u vojarni Oružanih snaga Crne Gore u Morinju, koja je bila logor za zarobljene tijekom agresije na Hrvatsku, piše:

"Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branitelje. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!"

U travnju 2025. izjavio je da su Hrvati u Crnoj Gori "projekt" koji je počeo od Drugog svjetskog rata, napominjući da su se do rata katolici u Boki izjašnjavali kao "Bokelji ili Srbi".

Backović se posebno istaknuo javnim negiranjem postojanja Hrvata u Boki kotorskoj.

Njegove izjave o Hrvatima u Crnoj Gori – gdje govori o "projektu kroatizacije katolika" – izazvale su osude Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore i drugih aktera, jer se doživljavaju kao nacionalistički napad na hrvatsku zajednicu i revizionizam identiteta katolika. Time se Backović ne pozicionira samo unutar crnogorske unutarnje scene, nego i u osjetljivom trokutu odnosa Crna Gora – Hrvatska – Srbija.

Militant

Kada se spoje njegovi javni nastupi, militarizirani imidž, uloga u organiziranju protesta, angažman oko popisa i identitetskih pitanja te povezanost s omladinskim bratstvima i Miholjskom prevlakom, Backović u medijima izlazi kao simbol politički angažiranog SPC-a u Crnoj Gori. U procrnogorskim i liberalnim medijima prikazan je kao agresivni promotor "srpskog sveta", dok mu prosrpski i crkveno bliski mediji često daju prostor kao glasnom kritičaru "zapadnih vrijednosti" i crnogorskog sekularnog, građanskog modela države.