Balkanska istraživačka mreža (BIRN) otkrila je da se građani Srbije i Bosne i Hercegovine aktivno regrutiraju za rat u Ukrajini na strani ruske vojske putem privatnih grupa na društvenim mrežama. Iskusni plaćenici s desetljećima borbenog iskustva okupljaju se u Telegram i Facebook zajednicama, mameći nove dobrovoljce unosnim ugovorima i obećanjima o pogodnostima za njih i njihove obitelji.
"Braćo, ne zaboravite, bilo kakva pitanja - idete u Rusiju kao turisti. Nema drugih odgovora", bila je poruka jedne od stotina razmijenjenih u grupama koje su novinari BIRN-a pratili četiri mjeseca. Sudionici se upozoravaju da ne obavještavaju svoje obitelji o odlasku, a regrutima se nudi jednokratni iznos od 26.000 eura, mjesečna plaća od oko 2.250 eura, mogućnost dobivanja ruskog državljanstva, kao i pogodnosti za članove obitelji - besplatno obrazovanje za djecu i pomoć pri reintegraciji nakon završetka rata.
Grupama se pridružuju muškarci u dobi između 25 i 35 godina, uglavnom iz Srbije i Republike Srpske, među kojima su nezaposleni, bivši zatvorenici, pa čak i pojedinačni slučajevi iz Sjeverne Makedonije. Administrator pod pseudonimom "Četnički dobrovoljac" koordinira dolazak novih regruta, kupnju karata i smještaj u Rusiji, dok veterani s fronte nadziru njihovu obuku i smještaj u jedinice, prenosi Nova.rs.
Dejan Berić - "veteran s fronte"
Dejan Berić iz Srbije već desetljeće ratuje na strani proruskih snaga, prvo u Donbasu 2014. godine, a zatim i tijekom aktualnog sukoba u Ukrajini. Javnosti je poznat po svojim YouTube i Telegram kanalima, gdje dijeli iskustva s fronte i vodi regrutiranje novih dobrovoljaca.
U javnim nastupima Berić je kritizirao postupanje sa srpskim plaćenicima u 119. padobranskom puku ruske vojske, navodeći da su im njihovi zapovjednici uskratili osnovne resurse te da su bili izloženi fizičkom nasilju. Sukobi s drugim srpskim plaćenicima, posebno Bratislavom Živkovićem iz "Četničkog pokreta", dodatno osvjetljavaju složene međusobne odnose među dobrovoljcima.
Njegova prošlost obavijena je velom tajne - pričalo se da je nekoć bio obrtnik u selu Putinci u Sremu, prije nego što je postao snajperist i plaćenik. Otvorio je tvrtku s gubitkom u Rusiji, a prvi put se u javnosti pojavio 2014. godine kada se pridružio proruskim snagama u Donbasu.
Jednom prilikom mu je podmetnut požar u kući. Naime, kritizirao je zapovjedništvo ruske vojske koje je vrijeđalo srpske dobrovoljce. Nakon toga je primao prijetnje, a kuća mu je zapaljena.
Berić je rekao da je u vrijeme požara bio sa suprugom u Magnitogorsku te da se nada da će vlasti uspjeti pronaći odgovorne. Prema njegovim riječima, najviše je uznemiren jer je u požaru izgubio medalje koje mu je svojevremeno dodijelio bivši šef DNR-a Aleksandar Zaharčenko. Zatim je rekao da su u blizini kuće pronađeni tragovi krvi, koja je očito pripadala kriminalcima.
Davor Savičić - "Vuk" iz Doboja
Davor Savičić, poznat i pod nadimkom "Vuk", bivši je pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) koju je vodio Milorad Ulemek Legija. Savičić je bio pripadnik ruske paravojne skupine Wagner, sudjelovao je u ratovima u Siriji 2016. i u Donbasu 2014.-2019. gdje je bio instruktor u jedinici GRU koja je pomagala separatistima u Donjecku.
Od 2021. Savičić organizira "srpsku jedinicu" unutar ruske vojske i regrutira balkanske dobrovoljce za 106. padobransku diviziju. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine istražuje ga zbog ilegalnog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim jedinicama te organiziranja terorističke skupine.
U Rusiji je Savičić osoba od povjerenja državnih vlasti i odgovoran je za dolazak i raspoređivanje srpskih regruta. Pojavljuje se u ruskim medijima i videima s Berićem, a poznat je po svojoj strogosti i disciplini koju nameće novim dobrovoljcima.
Balkanski plaćenici - mreža i pravni okvir
BIRN-ovo istraživanje jasno pokazuje da balkanski plaćenici funkcioniraju kao mreža: veterani poput Berića i Savičića koriste svoj ugled i iskustvo s fronta kako bi privukli nove dobrovoljce, dok društvene mreže služe kao ključni kanal za koordinaciju, regrutiranje i logistiku.
Iako zakoni Srbije i Bosne i Hercegovine izričito zabranjuju sudjelovanje u stranim ratovima - s kaznama od nekoliko mjeseci do deset godina zatvora - dobrovoljci ipak odlaze. Broj dobrovoljaca iz obje zemlje koji se bore za Moskvu raste od aneksije Krima 2014. godine, a posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....