Danu sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, koji je Skupština Crne Gore u utorak navečer organizirala u Muzičkom centru u Podgorici, nije, osim šefa parlamenta Andrije Mandića, nazočio nitko od najviših državnih dužnosnika. Izostali su tako i premijer Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović. Od ministara su nazočni bili samo ministrica turizma Simonida Kordić i ministar prostornog planiranja Slaven Radunović, oboje članovi Mandićeve ‘Nove srpske demokratije‘. Od akreditiranog diplomatskog zbora nazočni su bili samo veleposlanici Rusije i Srbije, pa je cijeli događaj zapravo spao na stranački skup.
Vijesti navode da su, prema redakcijskim saznanjima, pozivnice upućene svim parlamentarnim zastupnicima, članovima Vlade i akreditiranim veleposlanicima. Znakovito je da ovom događaju nazočni nisu bili ni zastupnici i ministri nekih stranaka koje su u lipnju 2024. izazvale diplomatski spor Hrvatske i Crne Gore izglasavanjem Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, zbog koje se i obilježava ovaj Dan sjećanja. Zbog izglasavanja rezolucije, koju Hrvatska smatra apsolutno nepotrebnom, jer vlast u Zagrebu nikad nije poricala ili umanjivala zločin kojeg je počinio ustaški režim NDH, Hrvatska je nepoželjnim osobama proglasila šefa crnogorskog parlamenta, četničkog vojvodu Andriju Mantića, skupštinskog zastupnika Milana Kneževića zvanog Pipun i vicepremijera Aleksu Bečića. Mandić nije dobrodošao ni na Cetinju, što je službeni zaključak gradske skupštine iz studenoga 2024. godine.
Iako se u Rezoluciji spominju Mauthauzen i Dachau, ovaj je skup zapravo pokazao, da su ta dva nacistička logora samo deklarativni ukras, a da je razlog izglasavanja Rezolucije bio konfrontacija s Hrvatskom koje je do tada u velikoj mjeri sponzorirala europski put Crne Gore. U ‘umjetničkom‘ dijelu priredbe uz dan sjećanja citirane su tako riječi Milovana Žanića, predsjednika Zakonodavnog povjerenstva NDH koji je 2. lipnja 1941. u Novoj Gradiški rekao: “Ustaše! Da znate: ja govorim otvoreno. Ova država, ova naša domovina, mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni koji su došli ovamo, ti treba i da odu. Ovo ima biti zemlja Hrvata i nikog drugog i nema te metode koju mi nećemo kao ustaše upotrijebiti da načinimo ovu zemlju zbilja hrvatskom i da je očistimo od Srba koji su nas stotine godina ugrožavali i koji bi nas ugrozili prvom zgodom. Mi to ne tajimo, to je politika ove države i to kad i izvršimo, izvršit ćemo samo ono što piše u ustaškim načelima.”
U intermezzu do idućeg citata čuje se zbor koji ponavlja "ubij, ubij Srbina", a onda slijedi citat koji se pripisuje Anti Starčeviću a kaže "nećemo trpjeti da ta sužanjska pasmina oskrvnjuje svetu zemlju Hrvata". Nakon njega citiran je Pavelićev nacionalni projekt sadržan u riječima "dušmanska će krv teći mlazovima i rijekama, a bombe će im sijati kosti kao vjetar pljevu", a nakon njega slijedi rečenica "Putevi će poželjeti Srbalja, al‘ Srbalja više biti neće" zloglasna prijetnja koju je tijekom 1941. godine izgovorio Viktor Gutić, ustaški stožernik za Bosansku krajinu.
Tu je onda opet ugrađen zborni intermezzo u kojem se ponavlja ‘bjež‘te psine preko Drine‘ nakon kojeg slijedi plan istrebljenja kojeg srbijanski udžbenici pogrešno pripisuju ustaškom režimu, iako bi ga Ante Pavelić zacijelo potpisao. Naime plan u kojem se kaže " jednu trećinu ćemo pobiti, drugu protjerati, a treću prebaciti u katoličku vjeru" ne pripada izvorno ustaškom ministru i književniku Mili Budaku. Taj monstruozni plan pripada razdoblju vladavine cara Aleksandra III, kada su Židovi u Rusiji istrebljivani svim raspoloživim sredstvima, što je ruski veleposlanik Aleksandr Lukašik znao, ali se prigodno odrekao autorskog prava.
Nakon još jednog intermezza u kojem se ponavlja ‘Srbe na vrbe‘, glumac nadahnuto recitira - "u znaku križa, pištolja i kame, simbola ustaške zakletve, hrvatski pokret će se boriti i pobijediti", a nakon toga slijedi glazbeni broj.
Iskazivanje pijeteta žrtvama Jasenovca je nužno i moralno obvezujuće, no politički krugovi koji to čine u Crnoj Gori ne djeluju iskreno, nego s ciljem zaoštravanja odnosa dviju država, rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman.
„To je nužno i moralno obvezujuće”, rekao je Grlić Radman i naglasio kako politički krugovi u Crnoj Gori koji su pokrenuli obilježavanje imaju najmanje prava govoriti o Jasenovcu jer se identificiraju s četničkim naslijeđem, ali i negiraju genocid u Srebrenici.
Komemoracijom ‘Sjećanje za budućnost‘, kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor, obilježena je u srijedu 81. obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, odana počast žrtvama i svim stradalima tijekom ustaškog režima te iskazano poštovanje preživjelim logorašima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....