Prijepori i napetosti oko izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta, koje osporavaju Bošnjaci, pitanje izgradnje Islamskog centra u središtu Mostara, Interkulturnog centra "Mevlana" kao "kompromisno rješenje" za grad Mostar, imenovanja novih zaposlenika u gradskoj upravi, za koje Bošnjaci smatraju da su nedovoljno nacionalno zastupljeni, obustava nelegalne izgradnje džamije u mostarskom naselju Zalik, katastarski problem, gdje je vlasništvo nad HE Salakovac s Elektroprivrede BiH upisano u vlasništvo Elektroprivrede HZ-HB... nema kraja nizu pitanja oko kojih se spore bošnjački i hrvatski političari u Mostaru.
Kada se ovome pribroje i "događaj visokog rizika", utakmice NK Zrinjski i FK Velež, i česti sukobi njihovih navijača, čiji epilog budu za život opasne ozljede sudionika, nastaje permanentno stanje napetosti u Mostaru, piše Vera Soldo za Deutsche Welle.
Ovi prijepori, u gradu u kojem su 90-ih ratovali tzv. istočni i tzv. zapadni Mostar, potpiruju stalne međunacionalne napetosti. Izlaskom Bošnjaka iz GV-a bit će blokirana gradska zakonodavna vlast i najveće tijelo Grada Mostara.
Iz Kluba vijećnika Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara najavili su da neće sudjelovati u radu Gradskog vijeća Mostara dok se ne prihvate i ne provedu njihovi raniji zaključci i zahtjevi.
Bošnjački vijećnici žele rješavanje kadrovskih pitanja u gradskim službama i javnim poduzećima, jer smatraju da su Bošnjaci nedovoljno zastupljeni, kao i spora oko katastarskih rješenja povezanih s Elektroprivredom BiH i Elektroprivredom HZ HB.
‘Nama je dosta vaših lijepih priča‘
"Nama je dosta vaših ‘lijepih priča‘ i ispraznih obećanja iza kojih vidimo da se kriju nezakonite radnje", poručio je predsjednik Gradskog vijeća prof. dr. Đani Rahimić gradonačelniku Mostara dr. Mariju Kordiću.
"Ako stvarno niste neprijatelj Bošnjaka, kao što tvrdite, onda to možete dokazati tako što ćete izvršiti vašu zakonsku obvezu i postaviti Bošnjake na rukovodeće pozicije u gradskoj upravi i javnim poduzećima na kojima su do sada i bili. Imate selektivan pristup, jer na pozicije koje su obnašali Bošnjaci zapošljavate i imenujete Hrvate", kazao je Rahimić.
On dolazi u ime bošnjačke stranke SDA, točnije koalicije triju stranaka (Koalicija za Mostar) – Stranke demokratske akcije (SDA), Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS), koju je predvodio general Armije RBiH Sefer Halilović, i BH Zeleni.
"Rukovodeće pozicije koje su bile popunjene Bošnjacima, a sada više nisu – to predstavlja udar na temelje Grada Mostara. Zato je zaključak da Bošnjaci u Vijeću, ako se pokaže da nas netko ne želi i ne uvažava – neće ni sudjelovati u tom GV-u i mi ćemo poduzeti sve kako bismo zaštitili naš narod i imovinu i sve ono što nam po zakonu pripada", poručio je Rahimić.
Optužio je mostarskoga gradonačelnika za izazivanje kaosa i "mešetarenje zemljišnim knjigama" zbog upisivanja vlasništva s EP BiH na EP HZ HB, među kojima je i HE Salakovac.
"Nitko drugi ne može biti kriv osim njega, jer on je vodeći čovjek grada. Nažalost", smatra predsjednik GV-a Mostara.
‘Politički pritisak i lažni politički narativ‘
S druge strane, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, odbija bilo kakvu umiješanost u zapošljavanje u gradskoj upravi i javnim poduzećima.
"Gradonačelnik ne imenuje državne službenike. Taj proces provodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, sukladno zakonu i jasno propisanim procedurama. To vrlo dobro zna i predsjednik Gradskog vijeća", reagirao je Kordić, uz tvrdnju da se "pokušava stvoriti politički pritisak i lažni politički narativ".
"Grad Mostar ne vodi nacionalnu politiku zapošljavanja. Grad Mostar provodi zakon", rekao je Kordić.
Političkim pritiskom nazvao je i pitanje katastra i vlasništva dvije elektroprivrede, a koje postavljaju bošnjački vijećnici.
"Konkretan postupak vodila je službenica bošnjačke nacionalnosti i na nju nitko nije vršio nikakav pritisak. Ako je učinjen propust, prvi tražim da se sve detaljno ispita i utvrdi odgovornost. Ali pokušaj da se odgovornost politički prebacuje na načelnicu odjela koja je, u situaciji kad je šef službe bio neaktivan prihj odlaska u mirovinu, postupila po sudskim odlukama i aktima nadležnih federalnih tijela, nije ništa drugo nego otvoreni bezobrazluk", naveo je Kordić u ovom međusobnom okršaju.
Najavu izlaska bošnjačkih političara iz vlasti nazvao je političkom odlukom i strategijom.
"Ali pokušaj da se takva odluka opravdava lažnom pričom o ugroženosti i navodnom ‘zapošljavanju Hrvata na mjesta Bošnjaka‘ neće proći", bio je izravan mostarski gradonačelnik.
Šest mjeseci dodatne radikalizacije
Nikola Bačić dugogodišnji je novinar i urednik koji vrlo pomno prati politička zbivanja u Mostaru. I što se tiče toga, čini se da nije optimist.
"Ulazimo i u izbornu godinu, pa se u idućih šest mjeseci može očekivati dodatna radikalizacija", komentira za Deutsche Welle.
Kaže da je Mostar grad u kojem se gotovo svako administrativno pitanje vrlo brzo pretvori u političko i nacionalno pitanje.
"Zemljište, katastar, zapošljavanje, javna poduzeća, urbanizam ili gradske institucije rijetko ostaju samo tehničke teme. One se u Mostaru gotovo uvijek čitaju kroz odnos HDZ-a i SDA, ali i kroz širi odnos Hrvata i Bošnjaka u gradu", smatra Bačić, uz opasku kako problemi nisu "od jučer".
On se, između ostalog, osvrnuo i na pitanje kadroviranja u gradskim institucijama i javnim poduzećima.
"Klub Bošnjaka u GV-u tvrdi da gradonačelnik namjerno ne raspisuje natječaje za pozicije na kojima su službenici otišli u mirovinu, a koje se po nepisanoj političkoj raspodjeli smatraju bošnjačkim pozicijama. To je samo po sebi porazno, jer se u Mostaru i dalje dužnosti dijele po nacionalnom ključu, a ne prema stručnosti, iskustvu i sposobnosti. To je jedan od razloga zašto grad godinama ne uspijeva izaći iz krize upravljanja", smatra on.
Pritom podsjeća na to kako i HDZ smatra da u gradskoj administraciji ima više zaposlenih Bošnjaka nego Hrvata.
"Njihova je teza da SDA i Klub Bošnjaka proizvode priču o diskriminaciji kako bi prikrili vlastite političke interese. Dakle, obje strane koriste isti problem kao dokaz da je upravo njihova zajednica zakinuta", ističe ovaj novinar, govoreći o mostarskim "peripetijama".
Tu je neizostavno pitanje (ne)legalne izgradnje vjerskih objekata, oko kojih se, kako kaže, vodi svojevrsni rat.
"Najmanje pet vjerskih objekata u Mostaru izgrađeno je bez potrebnih dozvola. Katolička crkva priznala je da za dva objekta nema urednu dokumentaciju, dok Islamska zajednica to nije priznala sve dok inspekcija nije izišla u Gornji Zalik i utvrdila da je tamošnja monumentalna džamija nelegalna. To pokazuje koliko su institucije slabe – umjesto da se pravila jednako primjenjuju na sve, svaki predmet postaje političko i nacionalno pitanje", ukratko Bašić rezimira srž "mostarskih problema".
"Ponovno se događa ono što smo već gledali: preskaču se stvarni prioriteti, građanima se ne nudi ništa pozitivno i konkretno, pa se politička energija preusmjerava u sukob. A taj sukob najviše koristi političkoj kasti koja od podjela živi i na njima opstaje", zaključuje Nikola Bačić, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....