Više od 90 osoba uhićeno je u Srbiji u protekla dva tjedna u nizu policijskih akcija zbog sumnje na različita kaznena djela. Među privedenima su visoki policijski dužnosnici, bankari, čelnici pokrajinskih i lokalnih institucija te direktori javnih poduzeća. Uhićenja su uslijedila nakon parlamentarnih izbora na kojima je, prema navedenim rezultatima, pobijedila studentska lista, čime je nakon 14 godina vlast izgubila Srpska napredna stranka (SNS).
Izbori održani 25. listopada bili su rezultat političke krize i dvogodišnjih protuvladinih prosvjeda, pokrenutih nakon tragedije u Novom Sadu. U urušavanju nadstrešnice željezničkog kolodvora 1. studenoga 2024. poginulo je 16 osoba, što je izazvalo val nezadovoljstva i zahtjeve za političkom odgovornošću.
Uhićeni policijski šefovi, bankar i direktori
Među najzvučnijim imenima s popisa uhićenih nalaze se načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak, načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulić i zapovjednik Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić. Uhićeno je i još 17 policijskih službenika.
Takav rasplet potaknuo je nagađanja o sukobima unutar policijskog sustava, odnosno o postojanju najmanje dviju struja koje se bore za utjecaj.
U fokusu istrage našao se i Davor Macura, vlasnik Alta banke, koji je uhićen s dvojicom suradnika. Sumnjiči ih se da su iz bankovnog trezora iznijeli približno 380 milijuna eura, nakon čega je u banci pokrenut stečaj.
Među ostalim privedenima su pokrajinski tajnik za socijalnu politiku Predrag Vuletić i njegova suradnica, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jugoslav Nikolić te upravitelj Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević.
Uhićeni su i predsjednik Općine Inđija Marko Gašić sa suradnicima te skupina direktora iz Novog Sada. U međuvremenu su, pod pritiskom javnosti, zabilježene i ostavke pojedinih lokalnih dužnosnika.
Predmeti koji su godinama čekali u ladicama
Pravni stručnjaci smatraju da učestale akcije upućuju na promjene unutar policije i pravosuđa. Naime, tijekom dugogodišnje vladavine SNS-a bilo je teško zamisliti da institucije samostalno pokreću postupke protiv osoba povezanih s vlasti, osobito kada su prijave godinama ostajale neriješene.
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić za Radio-televiziju Srbije upozorio je da su sudovi i tužiteljstva i ranije imali ovlasti za postupanje, no da je ključno pitanje bilo hoće li ih doista koristiti ili će predmete nastaviti odgađati.
"Unutar samih institucija, struja koja je bila po strani koristi priliku da dođe do izražaja", rekao je Ilić.
Dodao je kako su privedeni uglavnom povezani s donedavnom vlašću, koja je imala snažan utjecaj na pravosuđe. Ipak, upozorio je da se dio policijskih i tužiteljskih kadrova sada možda pokušava približiti novoj vlasti.
Odbačene optužbe protiv studenata
U međuvremenu je Više javno tužiteljstvo u Beogradu odustalo od kaznenog progona devetero studenata uhićenih nakon protuvladina prosvjeda krajem lipnja 2025. godine. Teretilo ih se za pripremu rušenja ustavnog poretka i ugrožavanje sigurnosti.
Njihov odvjetnik Aleksandar Radojičić zatražio je da se utvrdi tko je i zbog čega pratio studente od siječnja 2025. godine te da se ispita odgovornost za postupanje prema njima.
Politička tranzicija u Srbiji trebala bi se nastaviti konstituirajućom sjednicom Skupštine, zakazanom za 17. listopada, nakon koje počinje teći rok od 90 dana za formiranje nove vlade. Predsjednički izbori, raspisani nakon Vučićeve ostavke 27. rujna, trebali bi biti održani najkasnije do 28. prosinca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....